Vjesnik: 21. 10. 2004.

Raste korupcija u Hrvatskoj

Indeks percepcije korupcije za Hrvatsku iznosi 3,5 dok je u prošlogodišnjem istraživanju bio 3,7/ Kregar: Hrvatska je sve bliže svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja, uključujući i one koje su ove godine postale članicama EU-a

ZAGREB - Hrvatska je nazadovala na ljestvici indeksa percepcije korupcije koji godišnje objavljuje Transparency International, što znači kako je dojam da se korupcija povećala. Indeks za Hrvatsku u ovogodišnjem istraživanju (odnosi se na razdoblje do jeseni 2003. godine) iznosi 3,5 dok je u prošlogodišnjem istraživanju bio 3,7. Hrvatska dijeli 67. mjesto s Peruom, Poljskom i Šri Lankom. Istraživanjem je obuhvaćeno 146 država, najviše dosad. Prolazne ocjena je pet, najbolja 10, a najgora 0. Za dobivanje ovogodišnjeg indeksa percepcije korupcije u Hrvatskoj korišteno je devet istraživanja, najviše dosad.

Prof. dr. Josip Kregar iz Transparency Internationala Hrvatske kazao je da su rezultati u usporedbi s prethodnim godinama lošiji i slabiji od očekivanoga. Ustvrdio je da već treću godinu »polako sklizimo unatrag«. Rekao je da je Hrvatska sve bliže svojim istočnim susjedima, a sve dalje od zapadnih zemalja, uključujući i one koje su ove godine postale članicama Europske unije.

Jedan od razloga za nazadak je nedostatak uvjerljivosti poduzetih reformi: usvajaju se zakoni koji se ne primjenjuju, a policijske i pravosudne akcije koje se poduzimaju daju slabe rezultate. Kregar očekuje da će rezultati sljedećeg istraživanja, koje će se odnositi na 2004. godinu, biti još lošiji »jer se nije ponovio efekt iz 2000. godine, a u ovoj se godini zbio cijeli niz problema i skandala«.

Ovogodišnji rezultati dobar su pokazatelj da Hrvatska sve više postaje zemlja u kojoj se protiv korupcije bori riječima. Kregar se založio i za reviziju Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije, te je pozvao Vladu da se jasno odredi prema korupciji, a predsjedničke kandidate da navedu i za koje će se mjere za suzbijanje korupcije zalagati.

Kregar je upozorio i na »tendenciju sužavanja važnosti Uskoka kao efikasnog sredstva za suzbijanje korupcije, jer postoji namjera da ga se pretvori u tijelo koje će se baviti isključivo tužiteljskim poslom«.

Komentirajući nedavna zbivanja u Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa, kazao je da su smjene i imenovanje novih članova »posljednji čavao u lijes Zakona o sprječavanju sukoba interesa« zato što je to provedeno na način »koji ne odgovara demokratskoj političkoj kulturi«.

Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović kazao je da Zakon o pravu na pristup informacijama, jedan od ključnih u suzbijanju korupcije, nije proveden te da je postupak dodjele treće koncesije za mobilnu mrežu proveden prema nejasnim kriterijima. Pozvao je Agenciju za telekomunikacije da javno objavi kriterije.

Na ovogodišnjoj ljestvici na prvom je mjestu Finska (indeks 9,7), a slijedi Novi Zeland (9,6). Zemlje koje su postale članice EU-a znatno su napredovale, posebice Slovenija i Estonija (6,0). Najslabija u toj skupini je Poljska koja dijeli mjesto s Hrvatskom, ali je ove godine napredovala. Indeks BiH je 3,1, a SCG-a 2,7. Od starih članica EU-a najslabije su Grčka (4,3) i Italija (4,8), dok su na posljednjemu mjestu Bangladeš i Haiti s indeksom 1,5.

Tihomir Ponoš