Slobodna Dalmacija: 23. 10. 2004.

PROCES NA SUDU BiH - TUŽITELJEV SVJEDOK ZLATKO BARŠI GOVORIO U PRILOG JELAVIĆEVE OBRANE

HERCEGOVAČKA BANKA POSLOVALA JE ZAKONITO

Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo F BiH je potvrdio da Hercegovačka banka nikada nije ugrozila bankarski sustav BiH ni tržište kapitala svojim poslovanjem, te nisu utvrđene nikakve nezakonitosti i Agencija nije imala potrebe intervenirati

SARAJEVO - Nakon svjedočenja Zlatka Barša, direktora Agencije za bankarstvo F BiH, mnoge stvari u takozvanom slučaju Hercegovačka banka postale su jasnije, te mnoge činjenice idu u prilog tvrdnjama o političkim motivima njezina uništenja.

Naime, na poziv tužiteljstva, pred sudskim vijećem je svjedočio Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo F BiH, koji je potvrdio da Hercegovačka banka nikada nije ugrozila bankarski sustav BiH, posebno Federacije BiH. Nikad nije ugrozila ni tržište kapitala u Federaciji svojim poslovanjem, te Agencija nije imala potrebe intervenirati.

Većina pitanja koje je postavljao tužitelj John McNair odnosila su se na ulogu i prioritete rada Agencije na čijem je čelu Barš. On je kazao da su sve funkcije Agencije za bankarstvo definirane Zakonom F BiH, a jedan od prioriteta Agencije je izdavanje dozvola za rad bankama u F BiH, nadzor nad poslovanjem istih, te isto tako oduzimanje dozvole za rad ako neka od banaka prekorači zakonske ovlasti.

McNaira je najviše zanimalo osnivanje Hercegovačke banke, njezina registracija, dokapitalizacija te prava i obveze osnivača. U kontekstu tužiteljevih pitanja, direktor Agencije za bankarstvo je kazao da je u ime osnivača isključivo razgovarao s njihovim tadašnjim predstavnikom i ovlaštenom osobom, Velimirom Lovrićem.

Zlatko Barš je također potvrdio da je Hercegovačka banka imala osnivački kapital u visini 10 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, te da nijedan osnivač nije imao više od 15 posto vlasničkih prava. On je također potvrdio da je Agencija za bankarstvo F BiH sukladno zakonskim odredbama izdala i dozvolu za dokapitalizaciju banke. Uz još nekoliko pitanja tehničke prirode, tužitelj je završio ispitivanje Zlatka Braša, konstatirajući da je njegova uloga bila više ekspertne naravi, zbog navodnog upoznavanja sudskog vijeća s bankarskim sustavom u BiH.

Inače, direktor Agencije za bankarstvo F BiH je u nekoliko navrata potvrdio da Ante Jelavić nije imao nikavu ulogu prilikom osnivanja Hercegovačke banke niti u procesu njezine dokapitalizacije. Na pitanje Jelavićeva odvjetnika Dragana Barbarića je li po njegovu mišljenju postojala bilo kakva veza između Predsjedništva BiH, Ministarstva obrane F BiH i Herecegovačke banke, Barš je odgovorio da nije. On je također istaknuo da je Banka posjedovala sve legalne dozvole i sudsku registraciju.

Na Jelavićevo pitanje je li bilo nezakonitih radnji glede kontrole nadzora Hercegovačke banke te u njezinoj dokapitalizaciji, Zlatko Barš je odgovorio da takvih radnji nije bilo, jer Agencija za bankarstvo to ne bi dopustila. On je isto tako kazao da je Agencija prilikom kontrole Hrecegovačke banke utvrdila neke sekundarne nepravilnosti te predložila njihovo otklanjanje, što je i učinjeno.

Nastavak glavne rasprave zakazan je za 25. listopada kada bi se pred sudskim vijećem trebala pojaviti nova dva svjedoka tužiteljstva.

Zlatko TULIĆ

Tužitelj sam sebe demantirao

Na postavljena pitanja od strane obrane svjedoku Baršu koji je na sve odgovarao kako je Hercegovačka banka poslovala potpuno u skladu sa zakonom, tužitelj Mc Nair je reagirao uz tvrdnju kako to nije predmet njegove optužnice. Tako je tužitelj sam sebe demantirao, jer je na prethodnom pretresu kazao da ovo nije slučaj Hercegovačka banka, već novac federalnog Ministarstva obrane.

Na upit obrane na što se konkretno odnosi optužnica, McNair je tada spomenuo mandatne kredite koje je Ministarstvo obrane F BiH davalo pripadnicima HVO-a. Nakon takvih tužiteljevih navoda, obrana, a i sam Ante Jelavić, postavili su još nekoliko pitanja svjedoku Zlatku Baršu. Primjerice, jesu li i ostale banke davale kredite uz jedan posto kamate u Federaciji, koje su banke služile kao servis za stambene kredite, kakve su kredite davale pojedine županije i općine.

Barš je potvrdio da su i druge banke davale slične kredite uz kamatnu stopu od jedan posto, te da su mandatne kredite odobravala i neka poduzeća u Federaciji.