Novi list: 26. 10. 2004.

MINISTARSTVO FINANCIJA PRIVODI KRAJU IZRADU PRORAČUNA ZA SLJEDEĆU GODINU, ALI SE O NJEGOVIM POJEDINOSTIMA ZA SADA ŠUTI

Iduće godine u državnoj kasi 8,14 milijardi kuna manjka

Iako se o posjetu MMF-a, koji počinje danas, zasad može dobiti vrlo malo informacija, a jedina službena je da dolaze u uobičajeni posjet zemlji kojoj su odobrili stand-by aranžman, vjerojatno će Vlada i predstavnici te financijske institucije razgovarati i o poreznoj reformi, pa i o proračunu za sljedeću godinu

ZAGREB – Voditelj Misije MMF-a Dimitri Demekas u utorak će u Zagreb dovesti svoj stručni tim koji će po prvi put kontrolirati kako Hrvatska provodi obveze iz stand-by aranžmana odobrenog u kolovozu ove godine. Već u srijedu obavit će se i prvi razgovori, a osim s Vladom i HNB-om, Misija će razgovarati i s predstavnicima sindikata.

Vjerojatno će Vlada i predstavnici MMF-a razgovarati i o poreznoj reformi, pa i o proračunu za sljedeću godinu.

BDP – rast 4,3 posto

Nacrt proračuna već je gotov, a najvjerojatnije će već ovaj tjedan o njemu raspravljati i uži kabinet, a za desetak dana mogao bi biti upućen i u Sabor. Posebice će biti zanimljivo vidjeti kako su se »nosili« s povećanim porodiljnim naknadama koje su se u ovoj godini isplaćivale tek od srpnja i s obećanim rastom mirovina.

No, iz Vladinih načela fiskalne politike do 2007. godine ipak se mogu nazrijeti glavne konture proračuna. Prema tim projekcijama u sljedećoj bi godini BDP rastao za 4,3 posto, a to bi značilo da će Hrvatska u 2005. stvoriti ukupnu vrijednost od 220 milijardi kuna.

Smanjenje deficita i vanjskoga duga najvažniji su dijelovi i u stand-by aranžmanu, a ukoliko se proračun doista bude temeljio na već usvojenom dokumentu onda će u sljedećoj godini deficit pasti s ovogodišnjih 4,5 posto BDP-a na 3,7 posto BDP-a. Ako BDP bude rastao onako kako je Vlada procijenila manjak u državnoj blagajni bit će u sljedećoj godini 8,14 milijardi kuna, što je za milijardu kuna manje nego u ovoj godini.

Vanjski dug bi prema tim projekcijama bio oko 28 milijardi dolara, ali čini se da će ih Vlada morati korigirati, jer je on prema nekim informacijama već sada blizu tog iznosa. Istovremeno će se inflacija održati na manje od tri posto.

Smanjenje subvencija poduzećima

Ostvarenju tih planova bi između ostaloga trebalo pomoći i smanjenje državnih subvencija poduzećima, koje se najavljuje u svim sljedećim godinama, a Hrvatska će se time pripremiti i za ulazak u EU gdje su državne »donacije« tvrtkama ispod jedan posto BDP-a, dok su u ovoj godini u Hrvatskoj oko 3,4 posto, što je gotovo sedam milijardi kuna. Cilj postupnog smanjenja bit će postignut u 2007. kad bi tvrtke trebale od države dobiti iznos od 2,2 posto BDP-a, odnosno nešto više od pet milijardi kuna.

Što se tiče prihoda oni će u sljedećoj godini biti za 5,2 posto veći nego u ovoj godini i iznosit će oko 86 milijardi kuna, od čega će više od 38 posto pristići od PDV-a koji bi u sljedećoj godini trebao biti oko 33 milijarde kuna, dok će od trošarina država zaraditi 9,4 milijarde kuna.

Puno manji prihodi u sljedećoj godini očekuju se od dividendi koje su u ovoj godini spasile rebalans proračuna.

PROJEKCIJA PRORAČUNA

– BDP bi rastao za 4,3 posto

– Hrvatska bi stvorila vrijednost od 220 milijardi kuna

– Deficit bi pao sa 4,5 na 3,7 posto BDP-a

– Manjak u blagajni 8,14 milijardi kuna

– Vanjski dug oko 28 milijardi dolara

– Do 2007. će se postupno smanjivati subvencije poduzećima

– Prihodi veći za 5,2 posto veći i iznosit će oko 86 milijardi kuna

– Od dividendi očekuje se 700 milijuna kuna

Usporavanje izgradnje autocesta

Očekuje se i da će se u sljedećim godinama smanjiti intenzitet gradnje cesta i autocesta, što će smanjiti i fiskalni trošak na razinu koja bi bila održivija i podnošljivija. Tako je primjerice HAC u prošloj godini imao deficit od 4,7 milijardi kuna, u ovoj se godini predviđa deficit od 3,5 milijardi kuna, a u 2005. trebao bi biti oko 2,6 milijarde kuna. Hoće li to doista biti tako i hoće li državni proračun moći odahnuti zbog smanjenja deficita HAC-a, a da pri tome ne zaustavi cestogradnju, vidjet će se kad Vlada obznani svoj četvorogodišnji plan izgradnje cesta. Kako se doznaje u sljedećoj godini u cestogradnju će se utrošiti oko sedam milijardi kuna, što znači da zapravo neće biti smanjenja, ali dio troškova mogao bi se namiriti tako što će izvođači u sljedećoj godini kreditirati državu.

Jagoda MARIĆ