Slobodna Dalmcija: 08. 11. 2004.

PRIVATIZACIJA U TURIZMU MINISTAR KALMETA NAJAVLJUJE VELIKU REVIZIJU KUPOPRODAJNIH UGOVORA

Hoteli "bez pokrića" se vraćaju državi

Prvi se put država namjerava obračunati s novopečenim vlasnicima koji su vrlo brzo nakon potpisivanja ugovora o kupnji turističkih tvrtki "zaboravili" na obveze ili su ih protumačili onako kako njima odgovara, a analiza ugovora i izvršavanja preuzetih obveza počinje već idućega tjedna

SPLIT - Moramo ići u reviziju već sklopljenih ugovora o prodaji nekih hotelskih poduzeća čije je većinske pakete dionica prodavala država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju, jer novi vlasnici ne poštuju ugovorne obveze. To je nedopustivo jer se radi o velikim i važnim tvrtkama, stotinama zaposlenika i izbjegavanju ulaganja koja su ugovorom bila jasno određena.

Ne preostaje ništa drugo nego revidirati te ugovore i tamo gdje se ne poštuju obveze ići u njihovo raskidanje, i to vrlo brzo — kazao je za "Slobodnu Dalmaciju" ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, najavljujući prvi put pokušaj obračunavanja države s novopečenim vlasnicima koji su vrlo brzo nakon potpisivanja ugovora o kupnji turističkih tvrtki "zaboravili" na preuzete obveze ili su ih protumačili onako kako njima odgovara.

Tako će se, doznajemo, već idućeg tjedna početi s analizom ugovora i izvršavanja preuzetih obveza, što će na traženje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka napraviti pravni stručnjaci zajedno s Hrvatskim fondom za privatizaciju.

— Nikada se još nije dogodilo da se jedan ugovor o kupnji između države i privatnika raskine zbog neizvršavanja obveza, ali mislim da je vrijeme i za to. Najčešće su ugovori koji su sklapani prigodom kupnje bili vrlo povoljni za buduće ulagače i potpuno se slažem s primjedbama koje su se čule na Danima hrvatskog turizma u Cavtatu o tome kako bi ugovorne obveze morale biti strože prema ulagačima — kaže Kalmeta.

Reakcija je to na niz slučajeva u kojima investitori koji su kupili dionice turističkih tvrtki obećavši velika ulaganja godinama ne rade ništa, čekajući da im isteče rok od godinu-dvije u kojemu ne smiju ništa prodavati, a onda na povoljno kupljenim tvrtkama u koje nisu uložili ništa zarađuju preprodajom. Naime, cijene nekretnina na Jadranu posljednjih godina značajno su porasle, a cijena im i dalje raste, ponajprije zahvaljujući gradnji autoceste, čime onda kupci nekih hotelskih kuća ocjenjuju da mogu dobiti veću cijenu za kupljeno ako se strpe još neko vrijeme.

Cijena kod kupnje dionica turističkih tvrtki koje prodaje država uvijek je do sada bila u sjeni plana ulaganja i investiranja u firme koje su budući vlasnici morali potanko izložiti. Time je država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju, nastojala već kod prodaje turističkih tvrtki značajna sredstva usmjeriti u razvoj i podizanje kvalitete objekata, što je bio i osnovni cilj privatizacije hotelskih kuća.

U ime tih obećanih, a rijetko izvršenih ulaganja, cijene dionica kod prodaje bile su nerijetko niske jer se prioritet davao prijeko potrebnim ulaganjima, od kojih na kraju nije bilo — ništa.

— Dosadašnjim tijekom privatizacije u turističkim tvrtkama ne možemo biti zadovoljni jer među novim vlasnicima nismo dobili mnogo turističkih znalaca i ljudi koji turizam misle i žele raditi dugoročno — tvrdi Kalmeta.

Zato će se u privatizaciju preostalih 25 hotelskih poduzeća koje država još uvijek ima u većinskom vlasništvu ići vrlo oprezno dajući apsolutni prioritet onima koji će hrvatski turizam svojim radom i ulaganjem unaprijediti - kaže Kalmeta uoči jesenske privatizacije u kojoj se čekaju ponude za niz na natječajima oglašenih prodaja hotelskih kuća.

Iz Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka još ne žele u javnost izlaziti s popisom vlasnika i tvrtki koje će se naći na udaru revizije, budući da će se sa svakim od njih u detaljnoj analizi ugovornih obveza vidjeti što se u najkraćem roku može napraviti kako bi se turistički kapital stavio u funkciju na pravi način već za iduću sezonu.

Ružica MIKAČIĆ

Bivša vojna odmarališta

Najveći zalogaj bit će privatizacija Cluba Adriatic, koji raspolaže vrijednim nekretninama na obali koje su nekada bile u vlasništvu vojske bivše države, a za koje će se, prema riječima Darka Ostovića, čelnika HFP-a, tražiti strateški ulagači.

Međutim, prije toga Kalmeta najavljuje i reviziju procijenjenih vrijednosti nekretnina bivših vojnih odmarališta jer su se i u tom poslu, obavljenom prije nekoliko godina, utvrdile nelogičnosti s obzirom na stvarne vrijednosti prostora koji se privatizira i ponuđenu cijenu. Naime, prema nekim ocjenama, cijene nekretnina Cluba Adriatic u nekim su slučajevima bile značajno podcijenjene.

Što se još prodaje

Osim Sunčanog Hvara, na kojemu bi prvi put trebalo zaživjeti privatno-javno partnerstvo bez promjene vlasništva tvrtke u idućih pet godina, od rujna je na prodaji i turističko naselje Resnik iz Kaštel Štafilića, za koje se traži 10,3 milijuna eura. Radi se o središnjem hotelskom objektu te šest paviljona sa 229 soba, 199 bungalova, autokampom, nizom ugostiteljskih objekata sa oko 800 mjesta, te sportskim terenima i drugim sadržajima, a vlasnik tvrtke Kaštelanska rivijera, u čijem sastavu je i Resnik, je HFP sa 74,35 posto udjela, dok mali dioničari i fondovi imaju 25,6 posto portfelja.

U tijeku je i natječaj za ponude za kupnju 90,1 posto udjela u tvrtki Hoteli Živogošće, koji se prodaje po početnoj cijeni od 31,11 milijuna kuna. Isto tako se do kraja studenoga očekuju i ponude za kupnju Hotela Podgora čijih 73,5 posto dionica se nudi za najmanje 21,2 milijuna kuna. Pred HFP-om se nalazi i privatizacija tvrtke Imperijal Rab, za koju je predložen model zajedničkog ulaganja zaposlenika i grada u kupnju dionica, Jadrana iz Crikvenice, HTP-a Korčula, Hotela Makarska, Hotela Maestral u Dubrovniku, Plata...