Naime, posljednjih godina potrošnja struje ubrzano raste, dvostruko brže od planiranog, a postojeće elektrane će postupno, zbog starosti, ispadati iz sustava. Zato HEP planira u idućih deset godina izgraditi nekoliko elektrana ukupne snage 1220 MW.

Dosad je u Hrvatskoj liberalizirano 10 posto tržišta električnom energijom, pa dobavljača struje mogu birati svi kupci koji godišnje potroše više od 40 gigavatsati. Unatoč tome svi i dalje kupuju struju od HEP-a, jer nigdje ne bi mogli naći jeftiniju, kazao je Mravak. Najavljeno je da bi uskoro u sklopu izmjene energetskih zakona ta granica mogla biti spuštena na 20 GWh. Te zakonske izmjene će omogućiti da operator sustava i prenosna mreža ostanu u HEP-u, a izdvojit će se samo operator tržišta, jer je to uobičajeno u Europi, kazao je Tomšić.

Simpozij na kojem sudjeluje više od 550 domaćih i stranih stručnjaka, organizira Hrvatski odbor CIGRE-a (Međunarodnog vijeća za velike energetske sustave). Njegov predsjednik Ivica Toljan istaknuo je da će liberalizacija tržišta potaknuti ulaganja u elektroprivrednu djelatnost. Izgradnjom velikih trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec, te pratećih dalekovoda Končar, Dalekovod i druge hrvatske tvrtke su omogućile nedavno spajanje europske elektromreže, a i stekle dobre reference koje će im olakšati dobivanje poslova na svjetskom tržištu.

Čelnici HEP-a su najavili da će u utorak u Ernestinovu biti svečano obilježen završetak spajanja europskog elektroenergetskog sustava i ponovni početak trgovanja električnom energijom u sada jedinstvenom europskom sustavu. Očekuje se da će na svečanost uz hrvatskog premijera Ivu Sanadera doći i predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Trgovina strujom je počela 1. studenog, ali se za sad koristi samo trećina prijenosnog kapaciteta, a do kraja godine će sve biti u punoj funkciji, kazao je Toljan.