Slobodna Dalmacija: 12. 11. 2004.

VLADA TVRDI DA ĆE ISPUNITI OBEĆANJE O POKRETANJU HRVATSKE

PRORAČUN ZA IDUĆU GODINU TEŽAK STO MILIJARDI KUNA

ZAGREB - Pretpostavke za izradu proračuna su nastavak ekonomskog rasta i makroekonomske stabilnosti. Očekujemo rast realnog bruto domaćeg proizvoda od 4,4 posto i inflaciju od 2,5 posto. Trogodišnja projekcija pokazuje kako smo ispunili i kako ćemo ispuniti obećanje o pokretanju Hrvatske. Odricanja su još uvijek nužna, ali stvorit ćemo takve rezultate koji će građanima Hrvatske omogućiti da ostvare sve svoje ambicije, istaknuo je premijer Ivo Sanader na sjednici Vlade u četvrtak, obrazlažući Vladin prijedlog državnog proračuna za 2005.

Ivan Šuker, ministar financija, ustvrdio je kako bi se prihodi proračuna trebali ostvarivati u skladu s porastom ekonomske aktivnosti i poboljšane naplate poreza nakon uvođenja mjera za bolju kontrolu naplate. Prihod proračuna i izvanproračunskih fondova u 2005. iznosit će 93,590 milijardi kuna, a rashod 99,574 milijarde kuna, tako da će ukupni deficit biti 5,938 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a. Na prihode izvanproračunskih fondova odnosi se 6,988 milijardi kuna, a na rashode 11,231 milijarda kuna. Deficit središnjeg proračuna iznosi 1,741 milijardu kuna, a izvanproračunskih fondova 4,2 milijarde kuna.

No, prema metodi obračuna iz 1986. deficit proračuna središnje države i izvanproračunskih fondova iznosi 3,3 posto BDP-a, dok bi projicirani deficit tijela lokalne samouprave trebao iznositi 0,4 posto BDP-a (oko 800 milijuna kuna), što znači da bi ukupni deficit iznosio 3,7 posto BDP-a, koliko je i dogovoreno s Međunarodnim monetarnim fondom. Prema toj metodi obračuna, prihodi proračuna središnje države iznose 86,4 milijarde kuna, a rashodi 90,9 milijardi kuna. Također, sukladno toj metodi deficit središnje države iznosi 4,5 milijarde kuna (dva posto BDP-a) i on će se financirati iz prihoda od privatizacije, većinom od prodaje Ine i THT-a.

Država će se u 2005. ukupno zadužiti 19,1 milijardu kuna, od kojih 16 milijardi kuna odlazi na refinanciranje glavnice od 11,9 milijardi kuna i kamata od 4,5 milijarde kuna. Ostatak od gotovo tri milijarde kuna ići će na financiranje deficita izvanproračunskih fondova, od kojih najveći dio otpada na Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Prihodi tih dviju tvrtki u 2005. iznose sedam milijardi kuna, a deficit 3,2 milijarde kuna.

Glavni prioriteti proračuna su, ustvrdio je Šuker, reforma pravosuđa i javne uprave, znanost i obrazovanje, nastavak infrastrukturnih projekata i trajni nasadi u poljoprivredi, za koje se ove godine izdvaja 200 milijuna kuna. Prema njegovim riječima, u proračunu se nalaze sve najavljene reforme i sva obećanja vezana uz porodiljne naknade (veće za 224 milijuna kuna u 2005. u odnosu na 2003.), indeksaciju mirovina (veće za 1,2 milijarde kuna u odnosu na 2004.) i braniteljska prava (veća za 200 milijuna kuna u odnosu na 2003.). Izdvajanja za lijekove iznose 2,6 milijardi kuna, dok su 2003. iznosila 1,8 milijardi kuna, a masa plaća u odnosu na 2004. povećana je za 800 milijuna kuna, i to većinom zbog novog zapošljavanja, rekao je Šuker. Subvencije državnog proračuna su zbog uključivanja Hrvatskih željeznica porasle sa 3,9 na 5,2 milijarde kuna.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i Prijedlog zakona o porezu na dohodak, u kojemu je najbitnija novost povećanje neoporezivog dijela dohotka sa 1500 na 1600 kuna i limitiranje poreznih olakšica na 12 tisuća kuna godišnje. U saborsku proceduru je upućen i Prijedlog zakona o porezu na dobit, kojim se predviđa ukidanje poreza na dividende.

Frenki LAUŠIĆ