Slobodna Dalmacija: 15. 11. 2004.

THEODOR MERON DANAS PODNOSI IZVJEŠĆE UN-u O HRVATSKOJ SURADNJI S HAAGOM

Gotovina je jedino otvoreno pitanje

WASHINGTON - Predsjednik Haaškog suda Theodor Meron izvijestit će u ponedjeljak Opću skupštinu Ujedinjenih naroda o radu Haaškoga suda i o suradnji zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom.

Iako će većina izvješća, kako se očekuje, biti posvećena izlaznoj strategiji Haaškoga suda, koji treba završiti rad 2010., Meron će govoriti i o suradnji Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske sa Sudom.

Hrvatska može očekivati da će zbog neriješenog slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine u izvješću Meron navesti kako ne ispunjava do kraja svoje obveze prema Haaškom sudu (ICTY).

Pitanje Gotovine osjetljivo je za Hrvatsku koja vjeruje da će u prosincu dobiti točan datum početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji koja kao jedan od uvjeta za članstvo postavlja punu suradnju s Haaškim sudom. Meron je tijekom nedavna posjeta Hrvatskoj upozorio da je rješavanje slučaja Gotovina od odlučujuće važnosti za njegovo predstojeće izvješće Općoj skupštini, a potom 23. studenoga i Vijeću sigurnosti UN-a, i najavio da bez pomaka na tom polju neće moći izvijestiti UN da Hrvatska ispunjava sve svoje obveze prema Haaškom sudu.

"To je jedino otvoreno, ali i vrlo, vrlo važno pitanje, čije je rješavanje od odlučujuće važnosti kako bih mogao izvijestiti da Hrvatska u cijelosti ispunjava svoje međunarodne obveze", rekao je Meron.

Meron je tada rekao da je zadovoljan napretkom u osposobljavanju hrvatskog pravosuđa za preuzimanje dijela predmeta ICTY-ja predviđenog strategijom završetka njegova rada.

U svom ranijem izvješću Vijeću sigurnosti, u lipnju ove godine, Meron je izrazio sumnju da hrvatski sudovi mogu provesti vjerodostojna suđenja za ratne zločine, upozorivši i na izvješća OESS-a i EU-a sa suđenja 2002. i 2003. o etničkoj pristranosti hrvatskih sudova.

Za Hrvatsku je od posebne važnosti izvješće o radu Haaškoga suda koje će glavna tužiteljica Carla del Ponte, kao i Meron, podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a 23. studenoga. Očekuje se da će, kao i obično, dobar dio izvješća Del Ponte posvetiti suradnji sa Sudom zemalja bivše Jugoslavije pa tako i Hrvatske.

Del Ponte je u obraćanju Stalnom vijeću NATO-a u Bruxellesu, prije desetak dana, izrazila veliko razočaranje što Hrvatska još uvijek nije uhitila Gotovinu, unatoč pojačanim naporima. Ona je tada ustvrdila da se Gotovina još uvijek nalazi u Hrvatskoj te da postoje mreže koje ga štite čekajući da Haaški sud završi s radom 2010. kako bi prošao nekažnjeno.

Del Ponte je naglasila kako od hrvatskih vlasti očekuje da Gotovinu i optuženog bosanskog Hrvata Miroslava Bralu uhite do 23. studenoga kada podnosi izvješće Vijeću sigurnosti.

Bralo se 10. studenoga predao Sforu u BiH, a u petak je, kako je u subotu izvijestio Sfor, prebačen u Den Haag, tako da je jedino neriješeno pitanje odnosa Hrvatske i Haaškoga suda ostao Gotovina.

Nerješavanje pitanja Gotovine potencijalno komplicira odnose Hrvatske i Europske unije koja bi trebala u prosincu odrediti datum za početak pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Uniji.

Del Ponte je u listopadu, izvješćujući ministre vanjskih poslova Europske unije, zatražila da EU izvrši pritisak na Hrvatsku i Srbiju da što prije izruče optuženike koji su još na slobodi. Ona je i tada rekla da očekuje da Hrvatska uhiti Gotovinu prije kraja studenoga jer 23. studenoga podnosi izvješće Vijeću sigurnosti. "To je vrlo važan krajnji rok za hrvatsku Vladu", rekla je Del Ponte.

Vijeće je pozvalo SiCG, BiH i Hrvatsku da pruže svu potrebnu pomoć ICTY-ju kako bi se Sudu priveli Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul rekao je tada u Bruxellesu kako ne očekuje blokade u odluci o početku pregovora.