Novi list: 22. 11. 2004.

KARDINAL JOSEPH RATZINGER, PREFEKT KONGREGACIJE ZA DOKTRINU VJERE, U TALIJANSKOM DNEVNIKU LA REPUBBLICA

Svjetovnost je nova ideologija - neka Europa ne marginalizira Boga

Europa – kolijevka i stup katolicizma – gubi svoje kršćanske konotacije. Danas katolici nepraktikanti i ateisti čine većinu. Za Rimokatoličku crkvu riječ je o odlučujućem izazovu. Upravo o tim pitanjima govorio je za talijanski dnevnik La Repubblica kardinal Joseph Ratzinger, koji je na čelu Kongregacije za doktrinu vjere, te stoga predstavlja jednu od najvažnijih figura pontifikata Ivana Pavla II.

»Živimo u vremenima transformacije. Pad nataliteta i porast imigracije mijenjaju etnički sastav Europe. Prije svega, prešli smo s kršćanske kulture na agresivnu svjetovnost koja je ponekad čak obilježena netolerantnošću. No iako su crkve sve praznije a mnogi više ne uspijevaju vjerovati, vjera nije mrtva. Siguran sam da i u multikulturalnom društvu, među velikim razlikama, kršćanska vjera ostaje važan faktor, koji može dati moralnu i kulturalnu snagu našem kontinentu«, rekao je kardinal Ratzinger.

Sloboda religioznosti

Kardinal je prokomentirao aferu Buttiglione odnosno činjenicu da neke laičke i katoličke grupacije govore o ugroženosti kršćanstva u Europi. »Postoji ideološka svjetovna agresivnost koja može biti zabrinjavajuća. U Švedskoj je svećenik koji je propovijedao o homoseksualnosti na osnovi odlomaka iz Biblije završio u zatvoru i ostao tamo dva mjeseca. Svjetovnost nije više element neutralnosti, koji osigurava slobodu za svih. Ona naprotiv postaje ideologija koja se nameće kroz politiku i ne daje katoličkoj i kršćanskoj viziji mjesta u javnosti. Na taj način, katolička vizija postaje čisto privatno pitanje i zapravo je okrnjena. Može se reći da borba postoji i mi moramo braniti religijsku slobodu od nametanja ideologije koja se predstavlja kao jedini glas razuma, dok je zapravo samo izraz neke vrste racionalizma«, tvrdi kardinal.

»Pravilna svjetovnost podrazumijeva slobodu religioznosti. Država ne nameće religiju, već daje slobodan prostor religijama s odogovornošću prema građanskom društvu, te stoga omogućava tim religijama da budu faktori u stvaranju društvenog života«, nadodaje kardinal Ratzinger.

»Bit kršćanstva je ljubavna priča između Boga i ljudi«, nastavlja Ratzinger. »Danas je Bog uvelike marginaliziran. U političkom životu djeluje gotovo neprilično pričati o Bogu, kao da se time napada sloboda ateista. Politički svijet isključuje Boga, kao nešto što ne pripada ovom svijetu. Isto se događa na području trgovine, ekonomije i privatnog života. Društvo u kojem je Bog potpuno odsutan uništava samo sebe. Potrebno je ponovno otkriti da i politika te ekonomija imaju potrebu za moralnom odgovornošću koja je povezana s prisustvom Boga«, zaključuje Ratzinger.

Interpretacije Islama

Na pitanje što Crkva može učiniti po pitanju homoseksualnih brakova, Ratzinger je odgovorio odlučno negirajući seksualnim manjimama pravo na bračnu zajednicu. »Moramo poštivati homoseksualne osobe, koje pate i nastoje naći svoj put. S druge strane omogućiti im brak nije pravo rješenje. Homoseksualni brakovi su destruktivni za obitelj i naše društvo. Ono što je učinjeno u Španjolskoj neće zapravo pomoći homoseksualcima, jer se na taj način ruše osnovni elementi pravnog reda«, naglasio je kardinal.

Govoreći pak o sve prisutnijem nastupu Islama širom svijeta, Ratzinger je ukazao na njegove različite interpretacije među sunitima, šiitima itd. »Postoji velika razlika između Indonezije i Afrike ili arapskog poluotoka, a možda upravo nastaje i europska inačica Islama koja prihvaća neke elemente naše kulture. U svakom slučaju, za nas predstavlja pozitivan izazov ta mulimanska čvrsta vjera u Boga, svijest da smo svi pred Božjim sudom, zajedno s određenim moralnim vrijednostima i poštivanjem nekih normi koje pokazuju kako vjera da bi opstala ima potrebu za uobičajenim izražavanjem – što smo mi pomalo izgubili«, objašnjava Ratzinger. »No u nekim slučajevima dolaze do izražaja slabosti te religije suviše vezane uz svete spise, sa svim opasnostima koje iz toga proizlaze. Trebali bismo pokazati muslimanima koncept religijske slobode, pokazati da Bog koji ostavlja više slobode čovjeku nudi tom čovjeku nove mogućnosti«, objasnio je Ratzinger.

S. ANIČIĆ