Večernji list: 24. 11. 2004.

HRVATSKA - HAAG Posljednje izvješće glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda

Del Ponte ne vjeruje Sanaderu

Autor: JADRANKA JUREŠKO-KERO, STOJAN DE PRATO

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul doputovao je u ponedjeljak iz Bruxellesa u New York. Zajedno s hrvatskim veleposlanikom u Ujedinjenim narodima Vladimirom Drobnjakom, najavljen je i dolazak Nevena Jurice iz Washingtona. Izvješće haaške tužiteljice Carle del Ponte u Vijeću sigurnosti najavljeno je za utorak prijepodne po američkom vremenu te Žužulov govor na East Riveru.

Bez ishoda i napretka

Londonski "The Financial Times", najbolje obaviješteni dnevnik o pitanjima Europske unije, domogao se nacrta govora glavne tužiteljice Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju Carle del Ponte pred Vijećem sigurnosti UN-a, te je u jučerašnjemu broju objavio njegov dio koji se odnosi na Hrvatsku. Očekivano, ona je nezadovoljna izostankom napora hrvatskih vlasti da pomognu otkriti skrovište haaškoga bjegunca Ante Gotovine nakon što je Hrvatska u lipnju dobila položaj kandidatske zemlje za članstvo u EU.

"Usprkos očekivanjima da će se to pitanje ubrzo riješiti, napori Vlade usporili su se tijekom ljeta. Danas se ne može izvijestiti ni o ishodima ni o zamjetnome napretku. To je razlog za ozbiljnu zabrinutost jer neuhićenje Gotovine može utjecati na uhićenje Karadžića i Mladića. Suradnja se ne može smatrati potpunom dok Ante Gotovina nije u Den Haagu." List ističe da bi taj izvještaj mogao ugroziti hrvatske nade o početku pristupnih pregovora s EU rano dogodine, za što bi europski čelnici na summitu 17. prosinca trebali odrediti nadnevak. "Iako Njemačka podupire Zagreb, Ujedinjeno Kraljevstvo i neke nordijske zemlje", prema FT-u, mogle bi biti "osjetljive" na ovaj izvještaj.

Francuski i engleski novinari u ponedjeljak su komentirali da će Carla del Ponte, prema neslužbenim informacijama koje su dobili od svojih diplomata, biti oštra u ocjeni suradnje Hrvatske i Haaga, a o slučaju Gotovina mogla bi izjaviti "da je pretjerano neprimjeren za zemlju koja ima ozbiljne političke ambicije".

Mat-pozicija

I neki od diplomata s East Rivera potvrdili su Večernjaku da je tužiteljica "razočarana" što Zagreb nije, kao što je navodno obećavao, uhitio generala Gotovinu do 23. studenoga, što je za nju bio zadnji rok da bude pozitivna kod podnošenje izvješća. Naši izvori govore da je tužiteljica zaista vjerovala premijeru Sanaderu prvih mjeseci njegova mandata kad ju je uvjeravao da će njegova vlada besprijekorno surađivati s Haagom. Za nju su te riječi značile samo jedno - uhićenje Gotovine jer ona, kako tvrde njezini suradnici, nema strpljenja za diplomatsku retoriku. Navodno je ipak imala više nego što je uobičajeno za njezin stil rada razumijevanja za unutrašnjopolitičku situaciju u Hrvatskoj i uvjeravanja Banskih dvora da se silom i na brzinu, kako voli kazati Sanader, ne može ništa učiniti u politici, pa ni uhititi Gotovinu za kojeg ne znaju gdje se krije.

Carla del Ponte dovedena je, kažu newyorški diplomati, u mat-poziciju jer da bi zaštitila svoju ulogu, pa i neuspjeh zbog polupraznog haaškog zatvora, ona mora udijeliti oštre ukore hrvatskoj i drugim vladama u susjedstvu. Večernjakovi sugovornici potvrđuju da je Carla del Ponte primila zadnjih dana i nekoliko vrlo važnih telefonskih poziva političara i utjecajnih osoba iz kruga onih država i pojedinaca koji su prije više od desetljeća lobirali za međunarodno priznanje Hrvatske.

Istrage do kraja 2004., suđenja do 2008.

Prema rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, Haaški sud trebao bi poduzeti sve mjere kako bi sve istrage vezane uz slučajeve ratnih zločina završio do kraja 2004., sva suđenja do 2008., a cjelokupan posao (npr. odluke o žalbama) do 2010. Najveći problem produljenja roka njegova rada jest novac. Posljednjih tjedana u stranim medijima razmatrano je financijsko stanje suda te je zaključeno da zbog pomanjkanja novca može doći u pitanje pravednost suđenja jer se optuženicima neće moći omogućiti dobra obrana plaćanjem istaknutih odvjetnika. Informaciju je demantirao glasnogovornik Haaškog suda Jim Landale. Problem završne strategije i nespremna su nacionalna pravosuđa Hrvatske, BiH i SiCG. Prema ocjeni Human Rights Watcha, ta su pravosuđa nespremna i tehnički i kad je riječ o pristranosti sudaca u procesima za ratne zločine. (G. J.)