Novi list: 25. 11. 2004.

Vatropirac Glavaš

Piše: Branko Mijić

Kada Branimir Glavaš optuži vlastitu stranku za »bahatost i samovolju«, treba mu vjerovati. Čovjek, naime, govori iz vlastitog iskustva, poučen osobnim razvojnim lancem na kojem se od australopiteka HDZ-a uspeo do »de luxe« prototipa uspješnog političara te stranke.

Glavaša, dosada poznatog po kočijaškom rječniku prema pripadnicima suparničkih stranaka u Saboru, ovoga puta je iz takta izbacio, ni manje ni više, nego predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader koji nije htio udovoljiti njegovim željama da se ionako pogolemi proračun poveća za još 280 milijuna kuna potrebnih »za razvojne projekte u Osječko-baranjskoj županiji«. Slavonski gubernator čak je zaprijetio šefu, kojega je zadužio u srazu s Ivićem Pašalićem, da će zajedno sa svojim zavičajnim sabornicima zbog toga opstruirati glasanje oko povjerenja do guše kompromitiranom ministru Miomiru Žužulu čime bi u pitanje mogao dovesti i opstanak na vlasti samog Sanadera.

»Za razliku od većine zastupnika HDZ-a u ovom i prošlim mandatima, ja sam stvarao stranku, a ne ona mene. To je bitna razlika između mene i njih«, grmio je ujutro Glavaš da bi popodne nakon čašice i čašice razgovora sa Sanaderom i Šeksom okrenuo ploču, te još jednom slagao da nije rekao novinarima ono što im je koji sat ranije bučno deklamirao. Što je reprezentativni HDZ-ov dvojac bez kormilara obećao Glavašu da se ovaj tako brzo ugasio, zasada je ostalo nepoznato.

No nije samo gubernator Slavonije jučer tulio oko proračuna. Iako na Markovom trgu nije bilo požara, zaposjeli su ga vatrogasci koje je zapalilo 269 milijuna kuna povišice koliko su tražili iz državne blagajne za svoje potrebe. Začudo, za razliku od vatropirca Glavaša, izgleda da su njegovi antipodi uspjeli u svojim namjerama jer im je ministar financija Ivan Šuker usmeno obećao kako će njihovi zahtjevi biti ispunjeni. Vrlo brzo ćemo saznati je li time htio tek utihnuti sirene što su odzvanjale ispod prozora Banskih dvora ili je ionako rastrošni proračun, gotovo dvostruko deblji od onih iz ratnih godina, vreća bez dna za kupovanje političkog mira Sanaderove Vlade. Na njega jurišaju i umirovljenici čiji zastupnici besramno trguju neutralnošću svojih glasova oko slučaja Žužul upravo s onim istima koji su najsiromašniju populaciju u Hrvatskoj svojedobno zakinuli za 20 milijardi kuna.

Da Gornji grad doživi najuzbudljiviji dan nakon pogubljenja Matije Gupca, jučer su se pobrinuli i sindikalni povjerenici, njih 2.000 iz svih obrazovnih sustava, koji su ga pohodili s istim ciljem – iskamčiti pokoji dukat više za prosvjetne kmetove ove zemlje. No, kako to biva na kraju balade, njih će okruniti užarenom krunom i raščetvoriti dok će krvnici poput Glavaša i dalje kliještima čupati meso državnog proračuna samo zato što su podanici »bahatog i samovoljnog« Tahija koji je već odavno očerupao siroticu Hrvatsku.