Novi list: 29. 12. 2004.

Seciranje čudovišta

Piše: Gabrijela Galić

Nekoliko dana prije predizborne šutnje aktualni predsjednik države Stjepan Mesić sjetio se iskoristiti jednu od svojih ovlasti. Pa je Vladi Ive Sanadera uputio pisamce. I predložio da se na dnevni red sjednice, koja bi se trebala održati danas, uvrsti i donošenje Uredbe sa zakonskom snagom kojom bi se produljio rok za provođenje revizije pretvorbe i privatizacije do kraja 2007. godine.

Rok za dovršetak procesa revizije domaćeg gospodarskog čuda, koje nerijetko nazivaju realnijim imenom – čudovište – istječe s godinom na odlasku. Državna revizija duhovima prošlosti bavila se protekle dvije godine, a samo je u jednom navratu zatražila produljenje roka za obavljanje posla. I rok je produljen za pola godine. No, aktualni nam predsjednik u svojem pisamcu Banskim dvorima objašnjava kako bi se prolongiranjem tog procesa za još dvije godine osigurao uspješan dovršetak revizije privatizacije u Hrvatskoj te stvorili uvjeti za ostvarivanje većeg stupnja socijalne pravde i društvene solidarnosti.

Cijelo je desetljeće trebalo da se politika odluči revizorima povjeriti seciranje domaćeg gospodarskog čudovišta. Gospodarskog čudovišta koje je s lica zemlje izbrisalo više od 300 tisuća radnih mjesta, čudovišta koje je tek maloj grupi pojedinaca omogućilo da o svojoj budućnosti ne trebaju brinuti. Pojedinci su osigurali lagodan život. O njihovim djelima, danas doduše sve manje, pričaju radnici koji su u kolonama čekali da postanu broj na popisu državne burze nezaposlenih. Prije tog završnog čina pretvorbe i privatizacije, mnogi od njih u kolonama su čekali da im se u procesu »torbarenja«, novcima prikupljenim u crnim vrećama za smeće isplati prodaja vlasničkih udjela.

No, niti revizija pretvorbe i privatizacije nije iznjedrila sudske postupke zbog prekoračenja ovlasti u gospodarskom poslovanju, što je eufemizam za postupak pljačke i rasprodaje poduzeća. Revizori su obradili više od tisuću tvrtki obilježenih sumnjom u legalnost postupka pretvorbe i privatizacije. Konačni zaključak kazuje da je nepravilnosti bilo. I to je to. Rezultati revizorskih izvješća jednostavno nisu izazvali zamjetne potrese.

Aktualni predsjednik kao da se u zadnjem tjednu predizborne kampanje osjetio pomalo nesigurno pa je zaigrao na jednu od sigurnih karata koje u narodu pale. Još je i dobro da se dotaknuo pretvorbe i privatizacije. Puno bi gore bilo da je prozborio koju, primjerice, o PDV-u. Obje teme siguran su pogodak koji narod dovodi do bezrazložne euforije. Baš kao što su i te dvije teme poprilično bedaste, istrošene i beskorisne. I baš kao što je odgovor Vlade na pisamce i podsjećanje na dobre makroekonomske rezultate ostvarene u ovoj godini, već istrošen.

No, ne bavi se predsjednik u svom pisamcu Banskim dvorima samo pretvorbom i privatizacijom. Dosjetio se on i ESOP programa i podsjetio na svoje zalaganje da se posebnim zakonom o radničkom dioničarstvu uredi mogućnost sudjelovanja radnika u odlučivanju i vlasništvu. Pitanje je samo zbog čega predsjednik nije iskoristio svoje predsjedničke ovlasti ranije i bivšu koalicijsku vladu koja se trvila oko zakona o privatizaciji primorao da oživotvori ESOP rješenja.