Vjesnik: 10. 01. 2005.

Pentagon na raskrižju zbog »vrlo dinamične situacije« u Iraku

Washington priprema ozbiljniju promjenu vojne politike prema Iraku / Američka vojska našla se na višestrukom raskrižju; od nje se traži da u sljedećih šest godina uštedi 60 milijardi dolara, a istodobno da nađe novac za nova oružja i neočekivano velike troškove vojnih operacija u Iraku i Afganistanu (više od pet milijardi dolara)

ZAGREB - Američka vojska našla se na višestrukom raskrižju - od nje se traži da u sljedećih šest godina uštedi 60 milijardi dolara, a istodobno da nađe novac za nova oružja i neočekivano velike troškove vojnih operacija u Iraku i Afganistanu (više od pet milijardi dolara mjesečno).

Pod pritiskom da smanji sve veći proračunski deficit, Bijela kuća je naredila veliku štednju. Dosad uvijek povlaštena vojska često je dobivala i više novca nego je tražila, a u sljedećoj financijskoj godini (počinje 1. listopada) trebala bi svoje izdatke smanjiti za deset milijardi dolara. Bilo bi to prvo smanjenje vojnih izdataka posljednjih godina - poslije terorističkih napada 11. rujna 2001. stalno su rasli i za ovu godinu dosegli 425 milijardi, odnosno 41 posto više nego 2001. Prema prvim naznakama, usporit će se u hladnom ratu začeta proizvodnja novih najsofisticiranijih oružja, a na odluke o trošenju novca sve više će utjecati trenutne potrebe rata protiv novog neprijatelja - terorizma. Jer, kako se već govori, ako se ove ili sljedeće godine izgubi globalni rat s teroristima, neće biti važno hoće li se pobijediti u nekom od ratova budućnosti.

Vojni izdaci ubrzano se prilagođuju sadašnjim potrebama i u nadmetanju za proračunski novac najbolje će proći kopnena vojska. Dok će se osoblje u zrakoplovstvu i mornarici moći čak i smanjiti, jer se ocjenjuje da ga je više nego je potrebno, sljedećih nekoliko godina kopnena vojska i marinci dobivat će milijarde dolara za dodatnih 15 brigada. Posljednjih godina primalo se tek nešto više od pola milijuna novaka, a taj broj će se povećati na blizu 600.000.

Pentagon se priprema i za ozbiljniju promjenu vojne politike prema Iraku. Ovaj tjedan u taj dio svijeta odlazi veoma ugledni general s četiri zvjezdice Gary Luck. Dobio je veoma široke ovlasti da procijeni sva područja djelovanja, ustanovi slabosti i u roku od nekoliko tjedana podnese povjerljive procjene što bi trebalo poduzeti u borbi protiv ustanika. Luck je jedan od najuglednijih generala i dobar poznavatelj stanja u Iraku. Bio je zapovjednik američkih snaga u Južnoj Koreji, u Zaljevskom ratu 1991. zapovijedao je 18. padobranskim korpusom, a za vrijeme rata u Iraku 2003. bio je stariji savjetnik u ratnom stožeru zapovjednika koalicijskih snaga Tommyja Franksa.

Sada je stariji savjetnik u Zajedničkom stožeru i uvažavani mentor brojnih najviših časnika. Moguće uznemirenje slanjem Lucka u posebnu inspekciju glasnogovornik Pentagona je nastojao preduhitriti objašnjenjem da je državni sekretar za obranu Donald Rumsfeld veoma zadovoljan svojim zapovjednicima u Iraku, ali im želi dati svaku moguću pomoć kako bi što bolje procijenili »vrlo dinamičnu situaciju«.

Kao daljnji znak da je Pentagon prisiljen iznova razmotriti svoju politiku u Iraku, The New York Times navodi nastojanja kopnene vojske da od Kongresa SAD-a odobreno privremeno povećanje snaga u Iraku za 30.000 vojnika postane stalno. Broj američkih vojnika u Iraku narastao je ovaj mjesec na 150.000 i najveći je od ulaska u Bagdad. Pored toga, u Pentagonu se razmišlja i o promjeni politike mobilizacije, tako da se rezerviste kopnene vojske i nacionalne garde može aktivirati i na duže od 24 mjeseca, što je bila dosadašnja granica. Ili da ih se može mobilizirati više puta, ali ne duže od dvije godine u jednom terminu.

Tomislav Butorac