Vjesnik: 14. 01. 2005.
Nema temelja za poništenje, ali je na izbore bačena sjena
Da bi Ustavni sud poništio izbore, osporavatelji bi morali dokazati da je lažiran određen (konkretan) broj glasačkih listića te da je to utjecalo na izborni rezultat, objašnjeno nam je u Ustavnom sudu/ Stjepanu Mesiću je za pobjedu u prvom izbornom krugu nedostajalo oko 14.000 glasova, a Borisu Mikšiću oko 56.000 glasova za drugi krug
ZAGREB – Ustavni zakon o Ustavnom sudu određuje da taj sud može poništiti izbore ako utvrdi da su počinjene povrede koje su utjecale ili mogle biti od utjecaja na izborne rezultate. U članku 88. Ustavnog zakona stoji da su političke stranke, kandidati, najmanje 100 birača ili pet posto birača izborne jedinice u kojoj se
provode izbori, ovlašteni tijekom izbora, odnosno najkasnije u roku 30 dana od objavljivanja izbornih rezultata, tražiti od Ustavnog suda da u izvršavanju nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, poduzme odgovarajuće mjere ako se te aktivnosti provode suprotno Ustavu i zakonu.U članku 89. pak stoji da kad se utvrdi da sudionici u izborima postupaju suprotno Ustavu i zakonu, Ustavni sud će o tome obvijestiti javnost putem sredstava javnog priopćavanja, po potrebi upozoriti nadležna tijela, a u slučaju povrede koja je utjecala ili mogla biti od utjecaja na rezultate izbora, poništit će sve ili pojedine izborne radnje ili odluke koje su prethodile povredi.
Dakle, da bi Ustavni sud poništio izbore, osporavatelji bi morali dokazati da je lažiran određen (konkretan) broj glasačkih listića te da je to utjecalo na izborni rezultat, objašnjeno nam je u Ustavnom sudu.
Stjepanu Mesiću je za pobjedu u prvom izbornom krugu nedostajalo oko 14.000 glasova, a Borisu Mikšiću oko 56.000 glasova za ulazak u drugi krug.
Mesić je nakon prvog kruga izjavljivao da je bilo nepravilnosti u glasovanju u Bosni i Hercegovini, a Mikšić je već tražio poništenje izbora na Ustavnom sudu, što je odbijeno. Ostalih 11 izbornih takmaca nisu spominjali lažiranje izbora. Stoga je pretpostavka da bi Ustavni sud mogao odlučivati o tomu jesu li lažiranjem oštećeni Mesić i Mikšić. No, pitanje je bi li ta dvojica kandidata mogla dokazati da je lažirano više od 14.000, odnosno 56.000 izbornih listića. Stoga, u pravnom smislu, Ustavni sud ne bi imao razloga za poništenje izbora. No, iako je u pravnom smislu vjerojatno sve »čisto«, samim dokazima da je bilo lažiranja, bačena je sjena na izbore i stvorena politička i moralna šteta.
Biljana Bašić