Slobodna Dalmacija: 17. 01. 2005.

INSOLVENTNOST - CRNA RUPA HRVATSKE PRIVREDE

Sve više tvrtki u minusu

Priča o insolventnosti u Hrvatskoj samo je na površini optimistična, kad se zagrebe dublje, ružičasta boja tamni: broj insolventnih poduzeća povećan je s 32,06 posto na 33,05 posto od ukupnih pravnih subjekata u gospodarstvu. Visina duga po jednom insolventnom poduzeću povećana je za 1,48 posto, a po svakom radniku takve tvrtke dug je porastao 4,98 posto. Osim toga, u prvoj je polovici prošle godine ukupan broj poduzeća pao 9,55 posto, a insolventnih 6,78 posto.

Problemi i bez blokade

Kada bi se uzimali u obzir samo podaci da je lanjskog listopada, 26 mjeseci zaredom, pao broj insolventnih poduzeća čiji se dug kontinuirano "stanjuje" kao i broj ljudi koji rade u takvim tvrtkama, moglo bi se zaključiti da je na sceni pozitivan proces, navodi također prof. Petar Filipić sa splitskog Ekonomskog fakulteta.

Pozabavivši se ozbiljnije problemom nelikvidnosti i uzimajući u obzir "širu paletu" raznovrsnijih podataka, prof. Filipić ukazuje da se podaci o insolventnosti odnose samo na poduzeća u blokadi, a njezini su razmjeri znatno veći, jer i poduzeća koja nisu u blokadi imaju velikih problema.

— Umjesto da kriterij "ispadanja" s tržišta bude konkurentnost, za trećinu pravnih osoba u hrvatskom gospodarstvu kriterij je plaćanje, odnosno neplaćanje pogurnuto sustavom naplate poreza "unaprijed". Generatori insolventnosti su solventni! Država, veliki trgovački lanci, velika poduzeća uopće, čak i građani. Prosjek zaposlenosti insolventnih je 1,54 zaposlena! Insolventnost su veliki svojom snagom, utjecajem (i političkim), monopolističkim položajem, ambicijama većim od prihoda ili proračuna, bezobrazlukom i u cilju stjecanja ekstraprofita "prebacili" na male — kaže prof. Filipić.

Tvrtki manje za 9,5 posto

U prilog ovim stavovima profesor naglašava da se u prvoj polovici prošle godine u domaćem gospodarstvu smanjio broj poduzeća za 6503 ili za 9,55 posto na ukupno 61.581 poduzeće. Najviše je pao broj malih poduzeća: sa 64.598 na njih 58.569 polovicom prošle godine. I ukupan se broj zaposlenih utanjio za 6395 ili za 0,80 posto, a taj se pad dogodio u velikim poduzećima, dok su male tvrtke povećale broj zaposlenih.

Postotak zaposlenih u insolventnim poduzećima je tek 3,8 posto radnika u svim poduzećima pa se najvjerojatnije pad broja zaposlenih u takvim tvrtkama može povezati s nestankom poduzeća s prosječno većim brojem zaposlenih.

Povezivanje više dijelova priče o stanju u gospodarstvu s pričom o insolventnosti dovodi tako do podatka da se ona povećala jer je broj takvih poduzeća porastao s 32,06 posto na 33,05 posto. Kada se govori o nelikvidnosti, treba izbjeći zamku pojednostavljivanja i jednostranih zaključaka koji mogu biti istiniti, ali nisu potpuno istiniti.

Istina s jumbo-plakata

Analiziranje samo jednog istinitog obilježja omiljena je "znanstvena" metoda političara, veli prof. Filipić i konstatira da su tako nastali jumbo-plakati o "velikim" rezultatima aktualne Vlade.

— Prije mnogo godina, kada su naši ljudi počeli odlaziti na rad u Njemačku, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu profesor Vladimir Farkaš održao je predavanje o nezaposlenosti. Razmatrao je nekoliko scenarija i na kraju zaključio da je najpovoljniji onaj koji sav višak radne snage seli u Njemačku. Zaradit će, vratiti novac u zemlju, naučiti raditi na novim tehnologijama, a mi ćemo biti u stanju pune zaposlenosti. Današnja situacija s nelikvidnosti podsjeća na gornje rješenje, jer nestaju oni koji ne mogu plaćati, a jedine sankcije za one koji mogu, a neće plaćati je postupno gubljenje svojih "žrtava". Takvi će jednog dana morati početi plaćati, budu li htjeli raditi. A do tada će padati broj insolventnih poduzeća, njihov dug i broj zaposlenih u njima — kaže prof. Petar Filipić.

Sanja STAPIĆ