Vjesnik: 21. 01. 2005.

SAD izručuje Šaćirbegovića Bosni i Hercegovini

Šaćirbegović, odnosno njegovi odvjetnici, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od deset dana, za koliko je suspendirana provedba odluke

SARAJEVO - Slučaj bivšega bosanskohercegovačkog veleposlanika pri UN-u Muhameda Šaćirbegovića svoj će sudski epilog imati u Bosni i Hercegovini. Sud New Yorku naložio je da se Šaćirbegović izruči Bosni i Hercegovini koja je za njim raspisala tjeralicu zbog navodne pronevjere 2,4 milijuna dolara.

Sudac Frank Maas je, kako su javile agencije, odlučio da Šaćirbegović, koji posjeduje i američko i državljanstvo BiH, treba biti izručen Bosni i Hercegovini, da bi pred sudom odgovarao na optužbe.

Šaćirbegović, odnosno njegovi odvjetnici, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od idućih deset dana, za koliko je suspendirana provedba odluke.

Komentirajući odluku o ekstradiciji, Šaćirbegović je u telefonskoj izjavi iz svoga newyorkškog stana kazao kako će se svakako žaliti, te da »jedva čeka saslušanje pred američkim sudom, gdje namjerava postavi pitanje o takvom ponašanju prema jednom američkom državljaninu«

»Ne vjerujem da je većina Amerikanaca upoznata da se takve stvari događaju«, kazao je Šaćirbegović, koji je ranije negirao sve optužbe na svoj račun, tvrdeći da je novac trošio po nalogu i na način kojeg je odobrio tadašnji bošnjački vrh, odnosno Alija Izetbegović.

Podsjetimo, istragu o sumnjivom poslovanju BiH misije pri Ujedinjenim narodima u New Yorku naložila je Vlada Alijanse za promjene predvođena SDP-om, nakon što je 2001. godine preuzela vlast. Šaćirbegović je izaslanicima Ministarstva vanjskih poslova BiH odbio »položiti račune« za 2,4 milijuna utrošenih dolara, od kojih je 600 tisuća navodno završilo u njegovom džepu.

Također se odbio pojaviti pred bosanskohercegovačkim pravosuđem, tvrdeći da ne bi imao uvjete za pošten proces.

Vezano za optužbu da je pronevjerio donaciju od 1,8 milijuna dolara od Saudijske Arabije, Šaćirbegović kaže da to nije točno, a da su svi drugi novci od donacija potrošeni »u interesu BiH«.

Inače, Šaćirbegović se nalazio u kućnom pritvoru od kraja srpnja prošle godine, kada je uz jamčevinu od milijun dolara pušten iz ekstradicijskoga zatvora u kojem je proveo vrijeme od ožujka 2003. kada su ga uhitile američke vlasti.

Zahtjev za izručenje BiH je ministarstvu pravde Sjedinjenih Država uputila još 25. rujna 2003. godine. Šaćirbegovićevi odvjetnici tvrde da je zapreka izručenju to što između SAD i BiH ne postoji pravosnažan sporazum o ekstradiciji, te dodaju da BiH predočila dokaze o bilo kakvom kriminalnom aktu.

Američki sud je, inače, zaključio da dokazi ukazuju da je Muhamed Šaćirbegović dozvolio mogućnost da neki od njegovih troškova nisu bili u skladu sa zakonom, pošto je istražiteljima rekao da će biti u stanju da nadoknadi izvjesna potrošena sredstva.

Podsjetimo, u rujnu prošle godine Šaćirbegović je u jednoj izjavi teško optužio međunarodnu zajednicu tvrdeći kako su Milošević, Karadžić i Mladić dobili su od zapadnih moćnika »zeleno svjetlo« da očiste bošnjačke enklave u istočnoj Bosni, kako bi Beograd i Pale prihvatili inicijativu o razgraničenju u BiH.

Bivši BiH diplomat očito želi aludirati da mu je slučaj s pronevjerom novca »namješten«, no neki misle da su razlog zbog kojih je bosanskohercegovačka misija pri UN-u zabilježila manjak na računu (i) Šaćirbegovićeva kockarska prošlost, zbog kojeg je svojedobno također bio na meti američkih službi za provedbu zakona.

Alenko Zornija