Slobodna Dalmacija: 28. 01. 2005.
PREDSTAVLJEN SAŽETAK UGOVORA O PRODAJI HT-a NIJEMCIMA
Žuvanić kočio dolazak trećeg GSM operatera
Natječaj je mogao ići još 2002. godine, ali nije raspisan i zato što je tadašnji ministar Žuvanić odugovlačio s izradom potrebnog pravilnika, kazao je Darko Dvornik, pomoćnik ministra Kalmete
ZAGREB - Božidar Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka, u četvrtak je, sa svojim najbližim suradnicima, javnosti predstavio sažetke triju ugovora iz 2001. kada je Deutsche Telekom kupio 16 posto dionica HT-a i time stekao 51 posto vlasništva Hrvatskog telekoma. Ministar je kazao kako je predstavljen samo sažetak jer se cijeli ugovor ne smije objaviti, dodavši kako sažetak ugovora iz 1999., kada je DT-u prodano 35 posto dionica, nije predstavljen zbog
toga što je "već konzumiran".Prema izvodima iz tih sažetaka, vidljivo je kako se Republika Hrvatska obvezala da će Deutsche Telekom imati pravo prvokupa dionica Hrvatskog Telekoma u vlasništvu države, osim onih dionica koje su u vlasništvu fondova koje ko
ntrolira RH.Također je ugovorom HT-u zajamčen monopol u fiksnoj telefoniji do 31. prosinca 2004., a natječaj za treću mobilnu mrežu mogao je biti raspisan već 2002. Osim toga, ugovorom je određeno da se na tržištu RH mogu raspisati natječaji samo za četiri UMTS mreže.
RH se obvezala da će HT-u nadoknaditi sve gubitke, troškove ili štetu koju HT pretrpi zbog promjena određenih telekomunikacijskih propisa koji bi išli na štetu HT-a, a ta odredba vrijedi do 17. listopada 2005. godine.
Ugovorom je RH priznala HT-u pravo rebalansa tarifa na polugodišnjoj osnovi. Što se tiče imenovanja uprave, određeno je da se ona sastoji od pet do sedam članova koje imenuje Nadzorni odbor, uz uvjet da je predsjednik uprave te bar još jedan od članova uprave hrvatski državljanin.
Nadzorni odbor ima devet članova, od kojih DT ima pravo nominirati pet predstavnika.
DT se ugovorom obvezao kako će do 2004. uložiti 748 milijuna eura u razvoj i širenje HT-a, a ministar Kalmeta je kazao kako je taj dio većinom realiziran. Ugovorom je bilo određeno i da HT ne primjenjuje prisilno rješenje viška radnika prije 31. srpnja 2003., što je također realizirano.
Darko Dvornik, pomoćnik ministra za telekomunikacije, ustvrdio je kako je Ministarstvo moglo raspisati natječaj za treću mobilnu mrežu još 2002., ali da natječaj nije raspisan i zbog toga što je tadašnji ministar Roland Žuvanić odugovlačio s izradom potrebnog pravilnika.
Na pitanje zbog čega nije novinarima i javnosti ipak ponudio i sažetak ugovora iz 1999. kako bi se mogli provjeriti navodi Slavka Linića i Borislava Škegre, bivšeg koalicijskog, odnosno HDZ-ova potpredsjednika Vlade zaduženih za financije i gospodarstvo, o tome koji je ugovor bio povoljniji za RH, Božidar Kalmeta je još jednom ponovio kako nije bilo potrebe za to, kazavši i
kako ne želi da se preko njegovih leđa prepucavaju Linić i Škegro.Kalmeta je rekao kako je želja Vlade da se T-HT pokuša poslovno proširiti u regiji kupnjom novih tvrtki, ali da to ovisi o planu Uprave i stavu Nadzornog odbora.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo će idućeg tjedna donijeti odluku o mogućem raspisivanju natječaja za četvrtu mobilnu mrežu, kao i odluku o smanjivanju cijene koncesije za mobilnu mrežu.
Podsjetimo, 35 posto dionica HT-a prodano je ugovorom iz 1999. za 830 milijuna eura, a 16 posto dionica ugovorom iz 2001. prodano je DT-u za 500 milijuna eura.
Frenki LAUŠIĆ