Vjesnik: 29. 01. 2005.
Tražili posao u Hrvatskoj, dobili ga u inozemstvu
Uz bruto plaću od 1500 do 1700 eura, radnicima je osiguran smještaj i hrana, jamče im se sva prava iz radnog odnosa i pravo na porezne olakšice na nezaposlene bračne supružnike ili malodobnu djecu
ZAGREB - Prema riječima voditelja Odjela posredovanja u inozemstvu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Zvonka Šeše, HZZ-u se u posljednje vrijeme obraćaju brojne privatne agencije iz zapadnih zemalja, uglavnom Europske unije, sa zahtjevima za zapošljavanje. Iako Hrvatska ima potpisane sporazume o zapošljavanju samo s Njemačkom i Slovenijom, HZZ-u to nije zapr
eka da posreduje u zapošljavanju, ali od potencijalnih stranih poslodavaca traži da dostave jamstvo o mogućnosti dobivanja legalnog boravka i radne dozvole.»Mora biti jasan profil poslova te mjesto i uvjeti rada naših radnika. Inzistiramo na ugovorima u kojima se vidi sve: od visine plaće do osiguranja u slučaju nesreća na poslu te smještaja«, kazao je Šešo.
Trenutačno se, prema dogovoru sa Središnjom službom za posredovanje u Bonnu, traži 50 kuhara i konobara za rad u Njemačkoj, s obzirom na to da je u njihovim skijalištima vrhunac sezone.
Uz bruto plaću između 1500 i 1700 eura, osiguran smještaj i hranu, radnicima se jamče sva prava iz radnog odnosa te prava na porezne olakšice ako kod kuće imaju nezaposlene bračne supružnike ili malodobnu djecu. Uvjet je da radnici nisu stariji od 40 godina, da dobro znaju njemački jezik (3. stupanj) te da imaju bar dvije godine radnog iskustva.
Njemačka je ove godine predvidjela 500 radnih dozvola za hrvatske građane. Prije negoli netko dobije dozvolu, mora proći strogi selekcijski intervju koji provode stručnjaci njemačkog zavoda za zapošljavanje.
»Najveći je problem nepoznavanje jezika, za što je kriv i naš sustav školovanja. Uglavnom se uči engleski, a da je drukčije, mogli bismo zaposliti puno više radnika«, kaže Šešo i dodaje da je prošle godine tako zaposleno 5108 hrvatskih građana.
Istina, najviše ih je, njih 4778, zaposleno sezonski. Uglavnom je riječ o poljoprivrednim radnicima iz slavonskih županija koji u Njemačkoj sade rajčicu, salatu i beru šparoge. Drugu skupinu, njih 168, predstavljaju radnici koji se zapošljavaju na osnovi hrvatsko-njemačkog međudržavnog sporazuma o zapošljavanju radnika radi usavršavanja profesionalnih i jezičnih znanja, a u Njemačkoj mogu ostati najviše 18 mjeseci. Treću grupu čine pomor
ci na stranim brodovima. HZZ je omogućio zapošljavanje za njih 115. Zaposlen je i 31 medicinski tehničar te 61 student.Na taj je način od 1991. do kraja 2004. zaposleno više od 86.000 ljudi. Od toga je sezonskih radnika bilo oko 71.000, pomoraca 10.765, a medicinskih tehničara 3668. Šešo procjenjuje da višestruko veći broj hrvatskih građana u inozemstvu radi na crno, najviše kao njegovatelji starijih osoba (Italija), radnici na naftnim platformama te u ugostiteljstvu i pomorstvu. S obzirom na to da je to v
rlo rizično, Vjesnikov sugovornik preporučuje građanima da se prije odlaska u inozemstvo uvijek prvo informiraju u HZZ-u, koji u posredovanju obvezno provjeri sve uvjete poslodavca.Jasminka Filipas