Slobodna Dalmacija: 05. 02. 2005.

SLIČNOSTI I RAZLIKE - ŠTO POKAZUJE USPOREDNA ANALIZA PROGRAMA VODEĆIH STRANAKA

HDZ I SDP VEŽU SAMO INTERESI

PROGRAMI I PRAKSA Programski liberalniji SDP je bio spreman podržati pravo homoseksualaca na brak, ali je odustao u interesu dobrih odnosa s HSS-om. Konzervativniji HDZ je programski za zaštitu života od začeća do smrti, ali takav stav nije pretočen u zakon...

ŠIME LUČIN Nemam ništa protiv koaliranja s HDZ-om na lokalnoj razini, ako se zajedno može uspješno vladati gradom ili općinom te ako HDZ isturi stručne i ugledne ljude

IVAN JARNJAK I danas SDP i HSS dogovaraju nastup na lokalnim izborima samo da bi srušili HDZ

Piše: Marina KARLOVIĆ-SABOLIĆ

Politička pragma, a ne programska sličnost, presudila je najnovijem paktu SDP-a i HDZ-a oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju, zaključak je koji se nameće nakon analize stranačkih programa dviju najvećih domaćih političkih stranaka, koju je, nakon javnog objavljivanja detalja oko Saveza za Europu, provela "Slobodna Dalmacija".

SDP je po svim odrednicama svojega političkog programa dominantno stranka lijevoga, a HDZ desnoga centra. SDP baštini liberalnije, a HDZ konzervativnije stavove o velikoj većini društvenih pitanja, od stava prema homoseksualcima, preko odnosa crkve i države, do pitanja legalizacije marihuane. No, kako pisani programi u susretu s dnevnom politikom često znaju doživjeti zanimljive metamorfoze, pokazali su uvodni dani predsjedničke kampanje, kada se otkrilo da je na čelu Vlade stranka u čijem programu jasno stoji zauzimanje za zaštitu života od začeća do smrti.

Stranačka pragma

Pro life stav identičan onome Katoličke crkve ipak nije zaživio u konkretnim zakonskim aktima iako je HDZ već više od godinu dana na vlasti. Politička procjena ozračja u zemlji ne ostavlja prevelike nade u uspjeh bilo kakvog zadiranja u recentno uređenje pitanja pobačaja, pa se s ovom temom u najjačoj konzervativnoj stranci u Hrvatskoj nitko ni ne želi izravnije baviti.

Gotovo identičan je slučaj bio i s pitanjem prava istospolnih zajednica za zasnivanjem braka. Iako je dobar dio vrha SDP-a prije dvije godine bio spreman javno podržati ovako radikalne izmjene obiteljskog zakonodavstva, na koncu je prevagnula čista pragma: tu ideju ni pod kojim uvjetima ne bi podržao njihov tadašnji ključni koalicijsi partner, konzervativni HSS, pa se od ove ideje, u svrhu očuvanja vlastite koalicije, jednostavno — odustalo.

Zanimljiva je situacija i sa stavom prema nacionalnim manjinama: iako bi po vokaciji lijevi SDP trebao imati više sluha za manjinsku problematiku, činjenica je da upravo desni HDZ s manjinama koalira.

Upravo interesi, a ne programske sličnosti, približili su posljednjih tjedana HDZ i SDP. Budući da u Saboru Sanader nema premoćnu većinu, već ovisi o nabujalim, a često i nerealnim interesnim zahtjevima predstavnika srpske zajednice i umirovljenika, savez s Račanom osigurava mu jamstvo da nacionalni projekt ulaska u Europsku uniju ni u jednom trenutku neće biti ugrožen zbog unutarnjih političkih pitanja. U tome SDP-ovac Šime Lučin ne vidi ništa sporno.

— Svatko tko imalo drži do budućnosti ove zemlje trebao bi za cilj imati ulazak u Europsku uniju. To, a ne velika koalicija, zajednička je točka, prioritetan nacionalni interes oko kojega će surađivati SDP i HDZ — ističe Lučin, koji drži logičnim da ovo pitanje dovede do suradnje svih političkih snaga u zemlji. Tako je, uostalom, bilo i u slučaju obrane zemlje, podsjeća on.

To, međutim, ne znači da su SDP i HDZ promijenili mišljenje kada je u pitanju ustroj vojske, gdje i dalje postoje bitne razlike: SDP i dalje zagovara profesionalnu, a HDZ pretežno ročnu vojsku.

— Slično je i s našim stavovima o decentralizaciji zemlje, nacionalnim ili seksualnim manjinama, i ostalim temama po kojima se, uostalom, i razlikujemo od HDZ-a — kaže Lučin, koji napominje da između SDP-a i HDZ-a ipak postoje prevelike političke razlike da bi moglo doći do velike koalicije na državnoj razini.

One su, prisjeća se Lučin, nekada postojale i kada je bila riječ o ulasku u Uniju i suradnji s Haaškim sudom.

— SDP je o ovim temama uvijek imao iste stavove, dok je HDZ svoju politiku različito definirao dok je bio u oporbi, a različito sada kada je na vlasti — upozorava on, podsjećajući da je tijekom svojeg oporbenog staža Sanaderov HDZ dosta puta opstruirao hrvatski put u Europu.

Zanimljivo je da bivši Račanov ministar unutarnjih poslova izrijekom ne isključuje mogućnost sklapanja koalicije SDP-HDZ u nekim lokalnim sredinama.

Sloboda koaliranja

— SDP je koaliranje na lokalnoj razini prepustio lokalnim ograncima, pa ako neki od njih i ocijeni da bi s HDZ-om mogao uspješno vladati gradom ili općinom, što da ne? — tvrdi Lučin, napominjući da bi takvu koaliciju trebalo podržati ako se radi o sredini u kojoj je HDZ isturio stručne i ugledne ljude.

Utjecajni HDZ-ovac Ivan Jarnjak drži da između dviju najjačih hrvatskih stranaka nema, a i ne treba biti bilo kakve programske sličnosti da bi one mogle surađivati na projektu ulaska zemlje u Europsku uniju.

— Mi smo se okupili oko nacionalnog interesa ne bi li izborili što povoljniju poziciju za ulazak Hrvatske u EU. To je pitanje političkog pragmatizma, a ne programskih sličnosti — smatra Jarnjak, koji tvrdi da u Hrvatskoj nikada i nije dogovorena nijedna koalicija utemeljena na sličnosti programa, nego samo na političkom interesu.

— Još 1999. godine formirala se velika oporbena koalicija ne da bi provodila zajednički program, nego da bi srušila HDZ. I danas se SDP i HSS dogovaraju o nastupu na lokalnim izborima samo da bi srušili HDZ, a ne zbog istih programa. Oni, uostalom, u dvije tako različite stranke i ne mogu postojati — zaključuje Jarnjak.

33 % HDZ-ovaca za koaliciju sa SDP-om

U ovome trenutku 21,7 posto građana spremno je podržati veliku koaliciju SDP-a i HDZ-a, dok joj se 65,6 posto izričito protivi — pokazuju rezultati posljednjeg istraživanja agencije Promocija Plus provedenog u prvim danima ožujka na 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske. Nešto više od 12 posto njih nema izražen stav prema toj koaliciji, ili je njihov odnos neutralan.

Zanimljivo je da je za birače SDP-a ova koalicija znatno manje prihvatljiva (podržava je 18,3 posto ispitanika) u odnosu na birače HDZ-a (33,6 posto). Istodobno, među biračima SDP-a je i znatno veći broj ispitanika koji se protive ovakvoj koaliciji (74,4 posto u odnosu na 56,3 posto birača HDZ-a).

Koalicija je najveću potporu dobila u dvjema "HDZ-ovim" regijama: Slavoniji (28,7 posto) i središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (32 posto), ali ne i u Dalmaciji (podržalo bi je tek 19,9 posto birača). Znatno manju podršku ova koalicija ima u dvije "SDP-ove" regije: zagrebačkoj (14,4 posto) i sjeverozapadnoj Hrvatskoj (18,4 posto). U trećoj pretežno oporbenoj regiji, Istri i Primorju, ovu koaliciju podržalo bi 23,8 posto građana.

Među ostalim ispitanicima veliko protivljenje formalnom savezu SDP-a i HDZ-a bilježi se među biračima HNS-a (72,2 posto), HSS-a (70,8) i HSP-a (70 posto).