Dnevnik: 10. 02. 2005.
Vanjski dug premašio 30,2 milijarde dolara
Hrvatska narodna banka ponovno je posegnula za restrikcijama s ciljem kroćenja rasta vanjske zaduženosti. Na jučerašnjoj sjednici Savjet HNB-a donio je odluku kojom se bankama povećava granična obvezna pričuva (GOP) na prirast
obveza prema inozemstvu.Piše: Jadranka Dozan
Istodobno, kako bi omogućila da se planirano inozemno zaduženje države zamijeni domaćim, Hrvatska narodna banka smanjila je bankama propisanu stopu pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima.
Iz mjeseca u mjesec statistika je u drugoj polovici prošle godine potvrđivala trend usporavanja rasta vanjskog duga i stagnacije njegove relativne razine, u odnosu na BDP.
Visoka potražnja za kreditima
Kako je u prosincu država refinancirala dospjele samuraj obveznice domaćim zaduženjem, činilo se da bi se 2004. mogla zaključiti s ukupnim inodugom na razini oko 78 posto procijenjenog BDP-a u eurima, što bi bilo neznatno više od referentne (svibanjske) razine iz Memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici (77 posto BDP-a).
No, inozemni je dug potkraj 2004. ponovno osjetno povećan. Dosegnuo je 30,2 milijarde dolara, odnosno 22,2 milijarde eura. U euro iskazu, koji je zbog izvorne valutne strukture duga u Memorandumu uzet kao referentan, vanjski je du
g time dosegnuo razinu 80,5 posto ocijenjenog BDP-a.Središnja banka stoga je odlučila djelovati u skladu sa stavovima iz Memoranduma. Nove restrikcije ponovno je usmjerila prema destimuliranju rasta inozemnog zaduživanja banaka, koje su zapravo bile i “najzaslužnije” za prosinački rast inoduga.
Naime, u uvjetima visoke potražnje za kreditima, banke su se u prosincu zadužile za novih 690 milijuna eura. Taj se rast djelomično može pripisati i bildanju bilanci banaka uoči kraja godine, posebice nekih iz kruga pretendenata na “broj tri” (navodno je Erste banka u tome prednjačila). No, to je samo jedan od faktora, a postoje naznake da je bankarski sektor i u siječnju nastavio s inozaduživanjem.
Inoizvori financiranja
Kako bilo, s jučerašnjom odlukom HNB-a inozemni izvori financiranja njihovih aktivnosti dodatno poskupljuju. Umjesto lani uvedene 24-postotne, uvodi se 30-postotna granična pričuva na svaki euro prirasta inozemne pasive banaka, što uključuje i kredite i depozite iz inozemstva (i to ne samo d
evizne nego i kunske). Na temelju dosadašnjega rasta inozemne pasive banke su na račun kod HNB-a izdvojile 194 milijuna eura, a s novom odlukom beskamatno će na postojeću osnovicu morati deponirati dodatnih 50-ak milijuna eura.Istodobno, u uvjetima dostignute razine vanjskog duga Ministarstvo financija odlučilo je odustati od emisije euroobveznica koje su bile predviđene za ožujak, u iznosu 500 milijuna eura. Umjesto toga, država će se zadužiti na domaćem tržištu, a druga jučerašnja odluka HNB-a donesena je upravo kako bi se to omogućilo bez potrebe da se istodobno banke zadužuju vani. S dosadašnjih 35 posto, minimalni se omjer pokrivenosti deviznih obveza deviznim potraživanjima smanjuje na 32 posto, čime se oslobađa upravo oko 500 milijuna eura.
U središnjoj banci najavljuju kako će i dalje pratiti kretanje vanjskog duga, a pokaže li se potrebnim, spremni su i na daljnje restrikcije. “Opredjeljenje je HNB-a da razina vanjskog duga ne bi smjela rasti iznad dosegnutih 80,5 posto BDP-a”, kaže guverner HNB-a Željko Rohatinski. To pak znači da bi apsolutni prirast ukupnoga inozemnog duga ove godine morao biti približno upola manji od lanjskog, kad je iznosio 3,4 milijarde eura.
U pričuvi i prudencijalne mjere
Rohatinski ističe kako HNB, bude li trebalo, može povećati graničnu obveznu pričuvu i iznad 30 posto, a budući da u nas najbrže rastu krediti stanovništvu, spreman je posegnuti i za tzv. prudencijalnim mjerama koje će djelovati ograničavajuće na potražnju za kreditima.
To bi u prvom redu podrazumijevalo mjere vezane uz valutni rizik, poput propisivanja obveze rezervacija na osnovi tog rizika. Jasno, u konačnici se takvo hlađenje potražnje svodi na porast kamata. Zasad je to ipak samo arsenal u pričuvi.
No, da bi on mogao biti na kušnji, dovoljno je podsjetiti na to kako uz projicirano smanjenje proračunskog deficita na 3,7 posto BDP-a proračunski manjak koji treba isfinancirati iznosi 8,2 milijarde kuna, a svim domaćim sektorima (državi, bankama i poduzećima, tj. ostalim sektorima) u 2005. na naplatu dospijeva ukupno oko 4,5 milijardi dolara glavnice i kamata po inodugu.