Slobodna Dalmacija: 11. 02. 2005.

RAZGOVOR Lionel VEER, VELEPOSLANIK KRALJEVINE NIZOZEMSKE U ZAGREBU

HRVATSKOJ VRIJEME ISTJEČE

PREGOVORI S EU-om Još se nadamo da će pregovori početi 17. ožujka iako je preostalo još samo šest tjedana, u kojima Hrvatska može dokazati da potpuno surađuje s Haaškim sudom. No, bit će vrlo teško pokazati, odnosno dokazati, da su napori potpuni i da postoji puna suradnja

DOKAZ Najuvjerljiviji argument u prilog tvrdnji da ste bili uspješni u suradnji s Haaškim sudom bilo bi, naravno, izručenje Gotovine Haagu. Recimo da se to dogodi čak i 17. ožujka ujutro, pregovori bi mogli početi ubrzo nakon toga

Piše: Šenol SELIMOVIĆ

Nizozemska nesumnjivo spada u skupinu zemalja članica EU-a koje čvrsto inzistiraju da se prije otvaranja pregovora s Hrvatskom 17. ožujka utvrdi surađuje li Zagreb u potpunosti s Haaškim sudom. O tome smo razgovarali s veleposlanikom Kraljevine Nizozemske u Hrvatskoj gospodinom Lionelom Veerom.

Koji je trenutačni stav nizozemske vlade o početku pregovora s Hrvatskom 17. ožujka?

— Mislim da je stav isti kao u prosincu, kada je Europsko vijeće, pod predsjedanjem Nizozemske, odlučilo o datumu početka pregovora. U tekstu odluke stoji da bi pregovori trebali početi 17. ožujka pod uvjetom da postoji potpuna suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu. Nizozemska vlada, poznato je, jako podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, imamo vrlo važan program pomoći kako bi se vaša zemlja pripremila za ulazak. Mi se svi još uvijek nadamo da će pregovori početi 17. ožujka. Međutim, uvjet je spomenut u prosincu, kao što je spomenut i u svim prethodnim odlukama Vijeća. Taj uvjet postoji i treba ga ispuniti.

Čekamo Carlu del Ponte

Drži li nizozemska vlada da Hrvatska u ovom trenutku ispunjava uvjet pune suradnje s Haagom?

— Mi gledamo kakvu će ocjenu o tome dati Haag. Luksemburško Predsjedništvo EU-a treba prethodno pripremiti donošenje odluke u vezi s tim pitanjem. Koliko mi je poznato, dolazi do susreta glavne tužiteljice Carle del Ponte i luksemburškog Predsjedništva. Nizozemska, kao i druge države članice, čeka da vidi što će Predsjedništvo predložiti što bi trebalo učiniti. Mislim da nije na Nizozemskoj da u tom pogledu poduzima inicijative. Nizozemska od 1. siječnja više ne predsjeda EU-om. Dakle, prije svega čekamo ishod sastanka gospođe Del Ponte i luksemburškog Predsjedništva.

Bit ću još konkretniji. Smatra li nizozemska vlada, koja je bliska Velikoj Britaniji u pogledu Hrvatske, da puna suradnja s Haagom znači uhićenje generala Gotovine?

— Mislim da je vrlo važno imati na umu da u posljednjoj odluci Europskog vijeća iz prosinca stoji "pod uvjetom da postoji puna suradnja". Ne kaže se ništa drugo. U zaključnom stavku se Hrvatska ponovno poziva da osigura da se zadnji preostali optuženik pronađe i izruči Haagu što je prije moguće. Mislim da puna suradnja znači da je hrvatska Vlada obvezna uložiti najveće moguće napore kako bi u potpunosti surađivala. Naravno, postoji razlika između napora, s jedne, i rezultata, s druge strane.

Do 17. ožujka je još samo šest tjedana u kojima Hrvatska može dokazati da poduzima najveće moguće napore, a vrijeme istječe. Bit će vrlo teško pokazati, odnosno dokazati, da su napori potpuni i da postoji potpuna suradnja. Međutim, to nije na nama da odlučujemo. To je stvar odnosa hrvatske Vlade i Tribunala u Haagu. To je sad na profesionalcima i stručnjacima koji rade na području istraživanja, istraga. Njihov je rad tajan, mi o tome ništa ne trebamo znati. U tom kontekstu, ti ljudi trebaju ocijeniti postoji li potpuna suradnja ili ne postoji. Naravno, svatko zna da će problem biti riješen kad zadnji preostali optuženik bude u Haagu.

Na Tribunalu je, i svim njegovim službama koje su u kontaktu s hrvatskom Vladom, da ocijeni postoji li potpuna suradnja. Mislim da je iznimno važno redovito izvješćivanje Tribunala od strane hrvatske Vlade o poduzetim mjerama, o popisu aktivnosti izvršenih kako bi se uhitio i izručio general Gotovina. Mi, naravno, ne primamo ta izvješća, ona se podnose Tribunalu. Ako su ta izvješća dovoljno uvjerljiva, Tribunal će to potvrditi.

Iz EU diplomacije se u posljednja dva tjedna moglo čuti da hrvatska Vlada nije bila dovoljno vjerodostojna u politici pune suradnje s Haagom. U čemu je hrvatska Vlada najviše zakazala od prosinca do danas?

— Za mene je vrlo teško ocijeniti što je vaša Vlada učinila, a što nije. Mislim da nema razlike između odluke Vijeća iz prosinca i prijašnjih izvješća. Carla del Ponte je podnijela izvješće Vijeću sigurnosti UN-a koje je bilo negativno u pogledu suradnje. To je informacija na kojoj su se do sada temeljila mišljenja. Naravno, osim toga, bilo je kontakata između Del Ponte i povjerenika Ollija Rehna. Mislim da je Rehn rekao ono što je trebalo reći — da u tom trenutku, kad je ponovno razgovarao s Del Ponte, Tribunal još uvijek nije bio uvjeren da postoji puna suradnja. Vidjeli ste da je nakon toga vaša Vlada dala izjavu, predsjednik Mesić i premijer Sanader dali su izjave da će, ne samo pokušati uvjeriti Gotovinu da se dragovoljno preda, već i da su u potpunosti spremni, ako to bude trebalo, pronaći i uhititi Gotovinu. Rekli su da će udvostručiti napore. Nadam se da će u tome biti uspješni.

Očekujemo konkretne mjere

Nisu li Sanader i Mesić, obećanjem da će udvostručiti napore u hvatanju Gotovine, zapravo priznali da su do sada radili upola manje nego što su mogli?

— Mislim da je to igra riječima. Mislim da je važno da su predsjednik i premijer javno izjavili da je uhićenje Gotovine nešto što treba biti prioritetom svih službi. To je važno.

To je prvi put da su dali tako jasnu, eksplicitnu izjavu?!

— To je prvi put da spominju riječ uhićenje, da su spremni učiniti sve kako bi uhitili generala Gotovinu. To je, naravno, vrlo važna izjava.

Što bi hrvatska Vlada konkretno trebala napraviti do 17. ožujka? Povjerenik Olli Rehn je nedavno kazao da ne bi preporučio otvaranje pregovora ako bi oni počeli sada.

— Mislim da je upravo u tom pravcu vrlo važna izjava, poziv predsjednika i premijera svim službama da uistinu učine sve što mogu. Mogu se jedino nadati da će biti uspješni, da će napori biti praktični i konkretni i da će biti nekog rezultata. Mislim da je važno ono što se čini, postupci su važni. Izjava je dobar, pozitivan korak naprijed, ali nakon njega treba uslijediti konkretna akcija. Vremena za akciju ima sve do 16. ili 17. ožujka.

Vjerujete li da bi pregovori mogli početi 17. ožujka i ako ne dođe do uhićenja generala prije tog dana.

— Ne znam. To će ovisiti o tome što će se dogoditi u predstojećim tjednima. Ne mogu predvidjeti budućnost.

Korisni izravni kontakti

Carla del Ponte dolazi u Luxembourg. Hoće li stav EU-a o početku pregovora s Hrvatskom ovisiti prije svega, jedino i uglavnom o njezinu izvješću?

— Ako se Del Ponte obrati luksemburškom Predsjedništvu jednog od ovih dana, još uvijek ima puno vremena nakon tog razgovora. Najuvjerljiviji argument u prilog tvrdnji da ste bili uspješni u suradnji bilo bi, naravno, izručenje Gotovine Haagu. Recimo da se to dogodi čak i 17. ožujka ujutro, pregovori bi mogli početi ubrzo nakon toga. Mislim da je važno biti svjestan činjenice da je početak pregovora tek signal da je rad započeo. Pregovori će zahtijevati puno napornog rada. Obuhvatit će sva hrvatska ministarstva i cijelo hrvatsko društvo. Za njih će trebati puno vremena i puno napora.

Početak pregovora je tek sastanak dužnosnika na kojem će oni reći 'sad počinjemo'. Nakon toga će s radom početi pregovarački timovi. Dakle, vrlo je važno da do formalnosti, službenog datuma, dođe, ali to ne znači da će ta velika pregovaračka mašinerija odmah početi raditi. To je službeni početak. Važno je da hrvatska Vlada, sada kada je pokazala političku volju da sve učini kako bi dokazala da u potpunosti surađuje, obavi potreban posao i poduzme potrebne mjere. To je najvažniji element.

Što bi eventualna odgoda početka pregovora značila za Hrvatsku?

— Ne znam. Mislim da na to ne mogu odgovoriti. To je hipotetičko pitanje. Stvarno se nadam da o tome nećemo morati razmišljati.

Bili ste nedavno domaćin ručka veleposlanika s premijerom Sanaderom. S kojim ste motivom organizirali taj susret i koji je bio rezultat tog razgovora?

— To je bilo već drugi put da ručamo s premijerom Sanaderom. Međutim, ovakve susrete smo i prije imali, među ostalim s ministrom Žužulom, ministricom Grabar-Kitarović, ministricom Škare-Ožbolt i još nekim dužnosnicima. Svakog mjeseca veleposlanici se susreću, ali ne ugošćuju svaki put samo ministre. Imamo redovite susrete s ljudima iz hrvatske Vlade. To je uvijek prigoda za razmjenu stavova i otvorenu raspravu o različitim pozicijama. To su uvijek ručkovi koji se organiziraju iza zatvorenih vrata i neću govoriti o tome što je rečeno na sastanku. Mislim da je vrlo korisno i konstruktivno što imamo takve izravne kontakte i s vašim premijerom.

Namjeravamo proširiti suradnju

Nizozemska je jedna od zemalja koja najviše financijski pomaže približavanje Hrvatske EU-u. Do 2003. ste u tu svrhu izdvojili 21 milijun eura. Podržava li vaša vlada Hrvatsku i danas na takav način?

— Naš ministar za Europu je sredinom studenoga posjetio ministricu Grabar-Kitarović. Tom prigodom potpisali su Memorandum o razumijevanju koji će omogućiti nizozemskoj vladi da daje dodatna sredstva za pretpristupni program. Iznos od 21 milijuna eura koji ste spomenuli je već dodijeljen prije nego što je Hrvatska dobila status zemlje kandidata. Sada kad je Hrvatska kandidat za članstvo, postoje dodatni programi koji su više fokusirani na ono što je u pretpristupnoj fazi potrebno. Namjeravamo intenzivirati i proširiti suradnju s Hrvatskom.