Slobodna Dalmacija: 15. 02. 2005.

NAKON NAJAVLJENOG PONOVNOG IMENOVANJA NA MJESTO SAVJETNIKA ZA VANJSKU POLITIKU PREDSJEDNIKA STJEPANA MESIĆA

Amerikanci protiv Jakićeva povratka na Pantovčak

Tihi rat Tomislava Jakića i Amerikanaca potječe još od priprema SAD-a za napad na Irak u proljeće 2003. godine, kada se Mesić u nekoliko navrata javno usprotivio tom napadu bez odobrenja Ujedinjenih naroda

ZAGREB - Američko veleposlanstvo u Hrvatskoj nije oduševljeno najavljenim povratkom Tomislava Jakića na mjesto savjetnika za vanjsku politiku predsjednika Stjepana Mesića. Prema informacijama koje su se ovoga vikenda pojavile u javnosti, veleposlanik SAD-a Ralph Frank izrazio je u razgovoru s nekim oporbenim strankama nezadovoljstvo najavljenim Jakićevim imenovanjem.

Službenu potvrdu takvog američkog stava nije bilo moguće dobiti u samom Veleposlanstvu SAD-a. Međutim, tijekom ponedjeljka nije stigao demanti informacije iz nedjeljnog Jutarnjeg lista, što upućuje da se američka diplomacija ne protivi njezinoj objavi.

Jednako tako, američko nezadovoljstvo nisu bili spremni komentirati na Pantovčaku. Mesićevi suradnici još uvijek najavu Jakićeva povratka u Mesićev ured ostavljaju u sferi medijskih nagađanja, sve dok ne bude službeno potvrđen početkom ožujka. Iako se u takvom stavu može iščitati pripremanje terena da se ipak popusti američkom nezadovoljstvu i odustane od Jakićeva imenovanja, s Pantovčaka neslužbeno poručuju kako o tome nema govora.

Tomislav Jakić također nije želio komentirati navodne američke negativne reakcije na njegovo imenovanje. Međutim, imajući u vidu njegov prethodni dvoipolgodišnji mandat na Pantovčaku, ne treba se čuditi što američka diplomacija nije pretjerano oduševljena Jakićevim povratkom u Mesićev ured.

Tihi rat Jakića i Amerikanaca potječe još od priprema SAD-a za napad na Irak u proljeće 2003. godine. Tada se predsjednik Mesić u nekoliko navrata javno usprotivio tom napadu bez odobrenja Ujedinjenih naroda, nazvavši ga čak i nelegitimnim, a čašu američke ljutnje prelio je Mesićev govor na otvaranju novog veleposlanstva SAD-a.

Tada je hrvatski predsjednik podsjetio Ameriku, koja je tih mjeseci čak i prijetila kažnjavanjem Hrvatske zato što odbija podržati intervenciju u Iraku, da je Hrvatska još uvijek suverena država i da će sve odluke donositi sama u interesu svojih građana. "Uvijek ćemo biti spremni saslušati druge, ali očekujemo da i drugi imaju sluha za nas", kazao je tada Mesić, izrazivši nadu da će Amerika cijeniti Hrvatsku "koja misli svojom glavom daleko više nego Hrvatsku koja bi se svela na ulogu bilo čijeg poslušnika". Tada su američke reakcije bile žestoke i sezale su čak i do toga da Mesićev govor nazovu "castrovskim". Iza njega je stajao Tomislav Jakić.

Baš kao i iza Mesićeva televizijskog obraćanja odmah po napadu Amerike na Irak, 20. ožujka 2003. godine. Tada je Mesić optužio SAD da tom akcijom marginalizira UN, izaziva podjele unutar EU-a, zahlađuje odnose sa saveznicima, uzdrmava temelje međunarodnog poretka i izaziva krizu koja bi se mogla preliti preko granica Iraka. Govoreći o današnjem svijetu, Mesić je tada rekao: "To ne smije biti svijet u kojem će jedni biti veliki zato što su jaki, a drugi će biti mali zato što su slabi.

To ne smije biti svijet u kojemu će se jedni osvećivati drugima zato što o ovom ili onom pitanju, ma kako važno bilo, nisu mislili na isti način".

Mesić je tada preuzeo glavni teret otpora Hrvatske američkom pritisku da podrže napad na Irak i u tome naišao na podršku goleme većine hrvatskih građana. Jedinu podršku napadu tada je davao HDZ Ive Sanadera.

Jakićev odlazak smirio je tada američko nezadovoljstvo, koje počinje opet bujati nakon najava da bi se Jakić trebao vratiti na mjesto savjetnika za vanjsku politiku. Ionako hladni odnosi s Amerikom mogli bi se dodatno zahladiti ako se neformalno nezadovoljstvo SAD-a pretvori u direktni pritisak na Mesića.

Tomislav KLAUŠKI