Vjesnik: 19. 02. 2005.

NATO-ovo mišljenje o hrvatskoj suradnji s Haagom ovisi o stavu EU-a

Američka diplomacija unutar NATO-a inzistira na tome da zemlje u regiji u potpunosti ispune sve političke kriterije - a u slučaju Hrvatske to je rješenje »slučaja Gotovina«

SOFIJA - NATO će pričekati odluku Vijeća ministara Europske unije o Hrvatskoj glede slučaja odbjegloga generala Ante Gotovine, a svoje će političko mišljenje o hrvatskoj suradnji s Haaškim sudom donijeti nakon konzultacija i ono će biti identično stajalištu EU-a, kazali su Vjesniku diplomatski izvori bliski NATO-u u Sofiji, gdje je u petak održana jednodnevna konferencija o stabilnosti u regiji.

Predstavnici nacionalnih atlantskih vijeća zaključili su na konferenciji da zemlje u regiji moraju i dalje usko surađivati kako bi se što prije dostigli potrebni standardi.

Prema riječima glavnog tajnika svih nacionalnih udruženja Atlantskog vijeća Troelsa Frolinga, važno je nastaviti suradnju na tri, za NATO izuzetno važna područja: modernizaciji oružanih snaga, jačanju civilnog društva te ekonomiji i načelima slobodnog tržišta.

Sudionici skupa su u potpunosti podržali Jadransku povelju kojom se Hrvatska, Albanija i Makedonija obvezuju na međusobnu suradnju da bi što prije ispunile potrebne kriterije za punopravno članstvo u NATO-u.

No, prije toga, na čemu posebice inzistira američka diplomacija unutar NATO-a, zemlje, bez obzira na njihov status u odnosu na NATO, moraju u potpunosti ispuniti sve političke kriterije. U slučaju Hrvatske, to je potpuna suradnja s Haaškim sudom, točnije, rješenje »slučaja Gotovina«.

U slučaju Srbije i Crne Gore NATO će i dalje, na snažan poticaj američke diplomacije, blokirati njezin ulazak u program Partnerstva za mir.

Hrvatska se nalazi u trećem ciklusu MAP-a, akcijskog plana kojim se zemlja priprema za punopravno članstvo u NATO-u. Stručnjaci Sjevernoatlantskog saveza već početkom ožujka dolaze u Hrvatsku kako bi provjerila jesu li hrvatske vlasti učinile dovoljno u reformama na koje su se obvezale u ovom ciklusu MAP-a. Uz tehnička pitanja, na tom će se sastanku razgovarati i o ispunjavanju političkih kriterija, a sredinom travnja hrvatsko izaslanstvo u Glavnom stožeru NATO-a morat će izvijestiti o dosad učinjenome.

Kad je riječ o NATO-u i ispunjavanju haaških obveza, Hrvatska nije u takvoj vremenskoj stisci kao s Europskom unijom. Još uvijek nije, naime, određen datum održavanja NATO-ova sastanka, a neslužbeno se doznaje da bi to moglo biti tek 2006. godine. Na tom će summitu NATO ocijeniti treba li Hrvatska dobiti pozivnicu za ulazak u punopravno članstvo.

Bruno Lopandić