Novi list: 02. 03. 2005.

HRVATSKA ŠALJE SVIM DRŽAVNICIMA EU PISMO S DOKAZIMA O NAPORIMA HRVATSKE DA UHITI ODBJEGLOG GENERALA

Šeks: Gotovinu treba otkriti, uhititi i transferirati u Haag

Mesić, Sanader i Šeks upućuju zajedničko pismo na adrese svojih kolega iz država Europske unije kao i Carli del Ponte, kako bi ih uvjerili da Hrvatska poduzima sve za punu suradnju s Haagom

ZAGREB – Za razliku od nekih svojih stranačkih kolega koji su u teškim dvojbama

kako riješiti slučaj generala Ante Gotovine, predsjednik Sabora Vladimir Šeks točno zna što treba učiniti.

– Cijeli državni aparat dobio je jasan nalog – identificirati, otkriti, uhititi i transferirati Gotovinu u Haag. Ili, pak, utvrditi da nema dokaza da se Gotovina nalazi u Hrvatskoj, rekao je Šeks na konferenciji za novinare.

Prema njegovom mišljenju pojedinci i grupe ne razumiju sadašnje okolnosti pa »kratkovidno postavljaju nemoguće uvjete«.

– Neki traže da se omogući Gotovini da dobije status osumnjičenika i da ga u tom svojstvu ispitaju haški istražitelji. No, to bi značilo da Haški sud prvo mora povući optužnicu protiv Gotovine, a Hrvatska ne može to ishoditi, polemizirao je neizravno Šeks sa zaključcima HVIDR-e u kojima se traži od Vlade da se izbori da Gotovina ne ide u Haag nego da ga se ispita u Zagrebu.

Dobre šanse

Šeks smatra da i dalje postoje »dobre šanse« da pregovori Hrvatske s Europskom unijom ipak započnu 17. ožujka. Kako bi se ti izgledi i povećali, predsjednik Republike, predsjednici Vlade i Sabora upućuju zajedničko pismo na adrese svojih kolega članica Europske unije kao i glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte kako bi ih uvjerili da Hrvatska poduzima sve u svrhu pune suradnje s Haškim sudom.

– Nije riječ samo o verbalnom uvjeravanju nego ćemo u pismu dokumentirati da naša zemlja poduzima sve potrebne korake. Na taj način želimo promijeniti stajalište dijela zemalja koje tvrde da Hrvatska ne surađuje s Haagom u potpunosti, objasnio je Šeks dodajući da će pismo biti razaslano najkasnije danas.

Predsjednik Sabora procjenjuje da oni koji se u međunarodnoj zajednici protive da pregovori počnu za dva tjedna nisu sagledali sve političke posljedice koje bi izazvala odgoda.

– Ta bi činjenica djelovala frustrirajuće i obeshrabrujuće na sve proeuropske snage u Hrvatskoj. Vjetar eurooptimizma bio bi stišan, a narastao bi euroskepticizam, prognozira Šeks posljedice prolongiranja početka pregovora.

Predviđa i da bi »dignuli glave žestoki pojedinci«, ali ne boji se da bi zbog toga došlo do radikalizacije političke scene.

Mogući prosvjedi

– Prosvjedi su mogući, međutim, oni neće biti takvog intenziteta da bi ugrozili stabilnost Vlade, odgovara Šeks na pitanje plaši li se pobune braniteljske populacije.

Novinari su ga podsjetili da je HDZ u razdoblju dok je bio u oporbi vrlo aktivno sudjelovao u protuvladinim prosvjedima. Zato je Šeksu postavljeno pitanje žali li danas zbog toga.

– Pustimo to. Nemojmo sada ići s pitanjima – oj drugovi jel' vam žao, branio se Šeks od tih neugodnosti uz svoj poznati smiješak.

Iako još nije određen sastav Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, Šeks ne misli da je to naročiti nedostatak. Svi su, kaže, okupirani početkom pregovora tako da je sve ostalo u sjeni 17. ožujka. Nijedna stranka dosada nije izvršila svoju obvezu da predloži kandidate u NO u kojem će po šest članova imati parlamentarna većina i manjina. Očekuje se da Nacionalni odbor ipak bude popunjen idućeg tjedna.

Dražen CIGLENEČKI