Vjesnik: 08. 03. 2005.

Tri opcije za Hrvatsku

Konačna odluka o početku ili odgodi pregovora nije donesena, a moguća su tri scenarija: odgoda do lipnja, odgoda bez novog datuma ili početak pregovora 17. ožujka / Češka i Austrija posustale u bezrezervnoj podršci Zagrebu / U Bruxellesu prevladava mišljenje da će pregovori početi prije nego što Britanija preuzme predsjedanje Unijom

ZAGREB – Konačna odluka o početku ili odgađanju pregovora Hrvatske i Europske unije još nije donesena, postoji nekoliko opcija, a sve će se znati do četvrtka. Prema jednoj opciji pregovori bi bili odgođeni do lipnja, prema drugoj bili bi odgođeni bez isticanja novog datuma, a prema trećoj - pregovori će početi 17. ožujka, ali uz dodatna ograničenja i upozorenja Hrvatskoj.

Vijesti koje dolaze iz Bruxellesa sve su manje optimistične za Hrvatsku, ali isključivo i jedino u vezi datuma. Nitko ne dvoji surađuje li Hrvatska u rješavanju posljednjega spornog problema, slučaja Gotovina, ali ne zna se mogu li se sljedećih dana očekivati pomaci koji bi zadovoljili i Haag i Bruxelles.

U slučaju da pregovori budu odgođeni, iz Bruxellesa stižu jasni signali da to nikako ne znači da pregovora neće i biti.

Mađarska i Slovačka i dalje se zalažu da pregovori počnu 17. ožujka, ali iz diplomatskih izvora se može čuti da su Češka i Austrija posustale u bezrezervnoj podršci Zagrebu.

Hrvatska je bila i tema razgovora francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca i njemačkoga kancelara Gerharda Schrödera, koji se često sastaju uoči važnih odluka Europske unije kako bi usuglasili stavove. Očekuje se da će imati razumijevanja za hrvatska stajališta, a odluka dvojice lidera bit će najvjerojatnije poznata tek 10. ožujka, kad će se veleposlanici dviju država izjasniti jesu li za početak ili odgodu pregovora.

Bruxelles već sada poručuje Zagrebu da eventualnu odgodu pregovora ne treba shvatiti katastrofično, jer se ništa dramatično neće dogoditi ako se pregovori odgode za neko vrijeme. Procjena je da Hrvatskoj treba samo još nekoliko tjedana kako bi dokazala potpunu suradnju s Haagom te da će sigurno dati ono što se od nje očekuje.

Oli Rehn, povjerenik za proširenje EU-a, ponovo je iznenadio svojim stavom da vjeruje hrvatskoj vladi, ali ne vjeruje da postoji dobra suradnja Vlade s obavještajnom zajednicom. Ta je izjava došla prije nego što je predsjednik Stjepan Mesić izjavio da Gotovina nije u Hrvatskoj, pa ostaje i dalje dvojba što se od Hrvatske traži ako Gotovina nije na hrvatskom teritoriju.

Činjenica je da se Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i skandinavskim zemljama u posljednje vrijeme pridružuju još neke zemlje koje od Hrvatske traže snažniji angažman pri rješavanju slučaja Gotovina.

Kad je o Britaniji riječ, uz tradicionalan odnos prema Hrvatskoj i cijeloj regiji, prevladavaju principi da Hrvatska ne može biti izuzetak i da joj se vrata širom mogu otvoriti vrata tek kad zadovolji apsolutno sve kriterije. Finska, Švedska i Danska uvijek su osjetljive u vezi ljudskih prava, ali su se pridružile Britaniji i zbog principa koji se trebaju primjenjivati u regiji. Njemačka je do sada bila dosta pasivna, smatrajući da je učinila dovoljno u presudnim trenucima za Hrvatsku, pri međunarodnom priznanju i agresiji na Hrvatsku.U Bruxellesu prevladava mišljenje da će za vrijeme luksemburškog predsjedanja Unijom pregovori sigurno početi, prije nego što Britanija preuzme predsjedanje. Ocjena je europskih dužnosnika da odgađanje datuma neće destabilizirati Hrvatsku niti će dugoročno imati posljedice na hrvatskoj političkoj sceni, unatoč zlogukim prognozama koje dolaze iz oporbe. S druge strane, Banski dvori su uvjerenja da bi u Hrvatskoj euroskepticizam porastao i da bi bili nastavljeni negativni trendovi u regiji.

Napori premijera Ive Sanadera prepoznati su u Bruxellesu i procjena je da njegovu Vladu eventualna odgoda pregovora neće destabilizirati. U Banskim dvorima smatraju da je premijer, zajedno s Vladom, učinio doista sve kako bi Hrvatska riješila slučaj Gotovina. Neki visokopozicionirani članovi Vlade tvrde da nije fer da se premijeru, koji je osobno pokazao veliku reformatorsku volju, snagu i odlučne poteze, Europa na taj način podmeće klipove. Tim više, kazuju u Vladi, jer je Sanader praktički postao neformalni lider ovog dijela Europe. Čini se, međutim, da neki u Europi to ne shvaćaju ili ne žele još shvatiti.

Jurica Körbler, Andrea Latinović