ZAGREB - Zagrebačka gruntovnica još iz objektivnih okolnosti nije sređena u dovoljnoj mjeri da bi se mogle spriječiti namjerne nezakonite radnje bilo kojeg djelatnika, stoji u pismu Zdravka Majerovića, v.d. predsjednika zagrebačkog Općinskog suda upućenom prije desetak dana Ministarstvu pravosuđa, do kojeg je došao Vjesnik. Pismo baca nešto drukčije svjetlo na tvrdnje ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt o nepravilnostima i nezakonitostima u radu gruntovnice, zbog kojih je u veljači smijenjen šef Zemljišno-knjižnog odjela Ivica Veselić, a na njegovo mjesto postavljena Nives Radišić. Majerovićevo pismo očitovanje je na nalaz Ministarstva kojim je nakon nadzora provedenog u veljači utvrđeno niz nepravilnosti, koje su dovele do smjena u Zemljišno-knjižnom odjelu. Predsjednik tog suda djelomično priznaje da je nepravilnosti bilo, posebno zbog neažurnosti u postupanju po žalbama stranaka, no opovrgava i neke ključne tvrdnje Ministarstva o nezakonitostima.

Kap koja je prelila čašu ministrice pravosuđa zbog stanja u gruntovnici, razlog njezina energičnog traženja promjena, bila je ignorancija prema zahtjevu tvrtke VMD promet za uknjižbu i etažiranje, zbog čega je zaustavljena investicija vrijedna 35 milijuna na zagrebačkoj Radničkoj cesti. Međutim, Majerović sasvim drukčije prikazuje taj događaj te tvrdi da nikakvih propusta u toj uknjižbi - nije bilo. Naime, Majeroviću osporava da je u ovom slučaju bilo razloga za hitno postupanje, jer je požurivanje VMD-ova predmeta tražila Privredna banka, koja uopće nije stranka u postupku. Sud, po zakonu, takve zahtjeve ne mora ubrzano rješavati, a u ovom slučaju Privredna banka je sve požurivala isključivo zbog svog financijskog interesa, tvrdi Majerović, objašnjavajući da je tu zahtjev VMD-a za bržim rješavanjem njegova slučaja bio u drugom planu, odnosno nije bilo dovoljno objašnjeno zbog čega se traži ubrzanje. Ministarstvo je Veseliću zamjerilo i da je na sporan način postupao po požurnicama, odnosno da hitne spise nije davao u rad, da se o tome nije vodila evidencija, pa se nije moglo utvrditi zbog čega je u nekima od tih spisa postupano, a u nekima nije. Uz to, Ministarstvo je prigovorilo i na tome što strankama, po čijim hitnim predmetima nije postupano, Veselić nije odgovorio i objasnio zbog čega njihovi predmeti nisu bili prioritetni. Majerović navodi da požurnice nisu predviđene zakonom koji se primjenjuje u gruntovnici te da mogu biti tek signal djelatnicima da bi neki predmet trebalo ubrzati, a odluka ovisi o djelatniku. Nadalje, opovrgavaju se i ministričine zamjerke zbog toga što Veselić nije pokrenuo stegovne i kaznene postupke protiv referenata koji su neovlašteno, bez potpisa sudaca, uknjižili 1688 predmeta. Majerović za to odriče odgovornost Veselića jer su te nezakonite radnje referenata Aleksandra Brkljača i Davora Češija otkrivene tek u kolovozu 2004., kad je Veselić stupio na dužnost i kad su već prošli rokovi za stegovne postupke. Majerović navodi i da je dao nalog voditeljici zemljišnih knjiga Renati Čičak da utvrdi postoje li još uvjeti za kaznene prijave protiv tih referenata.

Ministrica je ambiciozno zacrtala da će svi zaostaci u gruntovnicama – a zagrebačka prednjači brojem neriješenih predmeta – biti »očišćeni« do 2007., ali malo toga ukazuje na takav sretan rasplet. U novije se vrijeme govori o pomacima, o stopostotnom povećanju broja riješenih predmeta, o elektroničkom upisu... No sve je to kap u moru jer su očekivanja građana kudikamo veća, i teško ih mogu umiriti beskrajne priče o sređivanju stanja u toj zagrebačkoj »crnoj rupi«.

Pitanje je zbog čega se sve dosad čekalo da se stvari uopće barem malo pomaknu s mjesta. Hvale je vrijedan napor Ministarstva pravosuđa, koje je prošle godine prvi put izdvojilo novac za zapošljavanje desetaka novih referenata, računalnu opremu i osposobljavanje djelatnika za učinkovitiji rad. Međutim, zašto se godinama prešućivalo da zemljišno-knjižne predmete rješava samo pet ili šest sudaca jer za imenovanje novih, navodno, nije bilo novca. Tek odnedavno zemljišno-knjižne predmete mogu rješavati i ovlašteni referenti, iako i ta odluka u sebi krije zamke, jer tek će sada mnogi od njih dobiti šansu da se još više osile.

No zašto na sve žmire represivna tijela? Uskok, Državno odvjetništvo i policija dosad nisu pokazivali previše zanimanja za događaje u gruntovnici iako, na primjer, tužiteljska obećanja da će ići tragom novinskih napisa nikad nisu povučena. U zagrebačkoj gruntovnici kao da se sabrao sav dugogodišnji politički, gospodarski i pravni nered u glavnom gradu, a posredno i u državi. Ostane li raspletanje toga čvora samo u rukama Ministarstva pravosuđa i Općinskoga suda, ne piše nam se dobro.