Vjesnik: 23. 03. 2005.

Svaki zaposleni duguje 50.000 kuna

Erste & Steiermärkische banka nudi kredit »Iz minusa u plus«, a Banka Kovanica zamjenske kredite

ZAGREB - Građani su hrvatskim bankama početkom ove godine dugovali 65,27 milijardi kuna, od čega trećinu (21,4 milijarde kuna) čine stambeni krediti. Pokraj toga građani su stambenim štedionicama dugovali još 373,2 milijuna kuna. Nepoznat je iznos koji građani duguju kartičarskim ili trgovačkim kućama, kao i za neplaćene režije. Uz to procjenjuje se da najmanje 1,3 milijarde kuna građani duguju štedno-kreditnim zadrugama, a najvjerojatnije isto toliko i tvrtkama koje nude kredite putem novinskih oglasa.

Kako je u Hrvatskoj zaposleno gotovo 1,37 milijuna stanovnika, to znači da svaki zaposleni duguje u prosjeku oko 50.000 kuna, dok svaki stanovnik Hrvatske duguje nešto više od 15.500 kuna. O zaduženosti države, koja također u konačnici opterećuje sve građane, da i ne govorimo.

Stoga ne treba previše čuditi što poslovne banke proširuju ponudu i sve češće nude kredite kojima bi klijenti vratili svoje stare dugove. Među prvima takve je zamjenske kredite tržištu bila ponudila Zagrebačka banka. Sada ih, primjerice, nudi Banka Kovanica, ali i Erste & Steiermärkische banka.

Povećana ponuda kredita za reprogram starih dugova govori i o tome da su bankari svjesni ograničenih mogućnosti daljnjeg zaduživanja građana, ali možda već i povećanih teškoća u naplati kredita stanovništva.

Kreditni model ESB-a »Iz minusa u plus« namijenjen je, inače, isključivo klijentima Erste & Steiermärkische banke, a omogućuje im da stare kredite, zamijene novima, povoljnijima. Kredit je namijenjen za zatvaranje najmanje dvije obveze korisnika kredita ili članova njegove obitelji, a osim starih kredita omogućuje povrat dugova po kreditnim karticama, po tekućem računu ili obvezama za doprinose i poreze. Do 30 posto iznosa kredita moguće je realizirati u gotovini, no korisnik kredita obvezuje se na aktivnu štednju i mjesečnu uplatu od najmanje 50 kuna, te na kupnju police životnog osiguranja.

Kredit »Iz minusa u plus»« odobrava se u iznosu od 5000 do najviše 50.000 eura uz hipoteku ili do 25.000 eura uz jamca ili uplatu police životnog osiguranja i depozit od 30 posto iznosa kredita. Kredit se može otplaćivati najviše 12 godina, uz poček od šest mjeseci, a efektivna kamatna stopa za kredite uz valutnu klauzulu u eurima iznosi 10,49 posto, a u švicarskim francima 8,82 posto godišnje.

Novim kreditnim modelom ESB želi svojim klijentima omogućiti lakšu otplatu kredita, ali ih i obvezati na daljnju štednju. U ESB-u nam nisu odgovorili koliko su novca osigurali za provedbu ove kreditne linije, a na upit hoće li odobravati kredite i osobama koje su se zbog vlastitih dugova ili jamstva neurednim dužnicima našle na tzv. crnim listama, u ESB-u kažu da će »sve kreditne zahtjeve razmatrati pojedinačno i u razgovoru s klijentom pronaći najbolje rješenje za klijenta«.

Banka Kovanica nudi, primjerice, desetogodišnji zamjenski kredit uz efektivnu kamatnu stopu od 15,34 posto godišnje, a prilikom realizacije zamjenskog kredita odobrava i mini gotovinski kredit u visini od 25 posto iznosa zamjenskog kredita i to bez jamaca. Primjerice, za iznos kredita od 70.000 kuna mjesečna rata iznosi 1029 kuna, a za kredit od 110.000 kuna mjesečna rata iznosi 1616 kuna.

U Erste banci za zamjenski kredit u modelu »Iz minusa u plus« u iznosu od 10.000 eura (gotovo 75.000 kuna), na rok od sedam godina, mjesečna rata (s obveznim štednim uplatama i uplatama za životno osiguranje) iznosit će 1388 kuna. Pokraj toga nakon otplate kredita klijent će imati ušteđeno više od 5500 kuna, te policu životnog osiguranja vrijednu 11.250 kuna.

Darko Markušić