Vjesnik: 29. 03. 2005.
Neobrađena zemlja ide na bubanj
Mali posjedi - u prosjeku 2,8 hektara dok u EU posjedi imaju po 20 hektara - postali su ozbiljna kočnica razvoju domaće poljoprivre
deZAGREB - Ako u roku od osam dana od objave odluke o prodaji u Narodnim novinama vlasnici neobrađenog zemljišta ne stave ga u funkciju, zemlja im ide na bubanj.
Riječ je o nekim od izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji se nalazi u saborskoj proceduri i kojim se ide na ubrzavanje izrade programa korištenja državne zemlje.
Ako općine u roku dva mjeseca nakon što novi zakon stupi na snagu, ne dostave programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, to će učiniti županije.
U zakupu i prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta prednost će imati oni koji namjeravaju podizati višegodišnje nasade - voćnjake, vinograde i maslinike - i baviti se povrtlarstvom.
Obradivo poljoprivredno zemljište u državnom i privatnom vlasništvu, koje se ne obrađuje, dalo bi se na korištenje fizičkoj ili pravnoj osobi na osnovi zakupa, i to uz naknadu vlasniku zemljišta najdulje na tri godine.
Vlasnik neobrađene zemlje moći će se žaliti u roku osam dana od dana objave odluke u Narodnim novinama.
U slučaju da nema žalbe, neobrađeno zemljište daje se na osnovu najpovoljnije ponude, pri čemu prednost imaju branitelji iz Domovinskog rata.
U Hrvatskoj je u privatnom vlasništvu nešto više od tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, odnosno više nego u državnom vlasništvu - 1,2 milijuna hektara. Od toga je 440.000 hektara obradivo.
Međutim, država ni nakon tri godine od donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije uspjela privatizirati veći dio zemljišta u svom vlasništvu.
Ministarstvo poljoprivrede je dosad objavilo 116 natječaja za prodaju 32.008 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Od toga je suglasnost za prodaju dobilo 80 natječaja, i to za 25.870 hektara.
Za zakup je raspisano 166 natječaja za 82.789 hektara, a suglasnost za davanje u zakup dobila su 103 natječaja za 54.742 hektara. Za davanje državnog zemljišta u koncesiju raspisano je 128 natječaja kojima se predvidjela podjela 56.342 hektara. Suglasnost je dobilo njih 19 za 15.158 hektara.
U Ministarstvu ističu da rezultati dosad provedenih programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem što su ih predložili gradovi i općine nisu ispunili očekivanja.
Kod zakupa i prodaje zemlje, ako više osoba ima jednako prvenstvo, pravo kupnje ili zakupa prednost će se dati osobi koja se namjerava baviti poljoprivrednom proizvodnjom sukladno gospodarskom programu.
Gospodarski program čini sastavni dio ugovora o zakupu zemlje i ako se ne sprovodi, ugovor se raskida.
Evidenciju uplate zakupnine i kupoprodajne cijene za zemlju vode općine i gradovi, a
ne više Porezna uprava.Zemlja u unutrašnjosti tradicionalno se slabo prodaje, a kada se i proda, upitan je prijenos vlasništva zbog nesređenih zemljišnih knjiga. Mali posjedi - u prosjeku 2,8 hektara dok u Europskoj uniji posjedi imaju po 20 hektara - postali su ozbiljna kočnica razvoju domaće poljoprivrede.
Što se tiče kvalitete zemljišta, prema studiji Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi.
Marinko Petković