ZAGREB - Manjak opće države u Hrvatskoj prošle je godine iznosio 4,9 posto BDP-a, potvrdili su u četvrtak u Ministarstvu financija.

Riječ je o deficitu opće države u koju, osim središnje države, ulaze i izvanproračunski fondovi i lokalna samouprava - u iznosu od 10,24 milijarde kuna. To je za 0,4-postotna boda BDP-a više od plana, s obzirom na to da je kao cilj fiskalne politike u 2004. postavljen deficit opće države od 4,5 posto BDP-a. Pritom su prihodi konsolidirane opće države lani premašili 96,5 milijardi kuna, što je za 7,9 posto više nego godinu ranije, dok su rashodi iznosili gotovo 106,8 milijardi kuna, ili pet posto više nego u 2003.

Kao razloge prekoračenja ciljanog fiskalnog deficita u prošloj godini u Ministarstvu navode neuplaćivanje cjelokupnog iznosa onog dijela dividende T-HT-a na koju država ima pravo kao vlasnik 49-postotnog udjela u tom poduzeću. Do kraja prošle godine, naime, u državnu je blagajnu na ime dividende T-HT-a uplaćeno 1,73 milijardi kuna. Izostala je uplata još oko 320 milijuna kuna, što se objašnjava računovodstvenim standardima, a čija se uplata očekuje uskoro. Da je tih 320 milijuna kuna do kraja prošle godine uplaćeno u proračun, deficit opće države u 2004. iznosio bi 4,7 posto BDP-a, napominju u Katančićevoj. Kao drugi razlog prekoračenja ciljanog fiskalnog deficita u Ministarstvu navode razliku između procijenjenih i realiziranih prihoda i rashoda proračuna.Unatoč tome, u Katančićevoj su zadovoljni postignutim rezultatima. Naš izvor iz Ministarstva naglašava da je deficit opće države u 2003. dosegao 6,3 posto BDP-a, što znači da je tijekom prošle godine ipak provedena snažna fiskalna prilagodba. Dodaje i da je zadržana dinamika gradnje autocesta, usporen rast vanjskog duga i poboljšana naplata dijela poreza - posebno PDV-a i doprinosa. Ukazuje i na podatke prema kojima je deficit opće države u Hrvatskoj lani bio manji nego u tri najveće nove članice EU-a: Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj.

Adriano Milovan