Vjesnik: 15. 04. 2005.

Obnovi pa oduzmi

Zavod za obnovu Dubrovnika je suvlasnik svake nekretnine koja se vodi kao spomenička baština, a na kojoj je proteklih desetak godina rađena konstruktivna i aseizmička sanacija i kojoj je mijenjan krov ako na njemu nije bilo izravne ratne štete

DUBROVNIK - Zavod za obnovu Dubrovnika (ZOD) suvlasnik je svake nekretnine koja se vodi kao spomenička baština, a na kojoj je proteklih desetak godina rađena konstruktivna i aseizmička sanacija, te svake kojoj je mijenjan krov ako na njemu nije bilo izravne ratne štete. U trenutku prodaje vlasnik mora obeštetiti ZOD, a to propisuju izmjene i dopune Zakona o obnovi Dubrovnika koje je Sabor usvojio 1999., no s time, čini se, nisu bili dovoljno upoznati vlasnici nekretnina u Dubrovniku.

Naime, pri pokušaju prodaje stana jedna dubrovačka obitelj doživjela je šok kada je doznala da nisu samo oni vlasnici, nego da je suvlasnik Zavod za obnovu Dubrovnika, te da bez te institucije ne može prodati nekretninu niti na nju podići hipotekarni kredit. Da bi prodali stan moraju prvo obeštetiti ZOD, odnosno platiti radove, u ovom slučaju na aseizmičkoj sanaciji odnosno injektiranju zidova.

»Čudi me to jer, nažalost, Zavod nije uknjižen ni na jednu nekretninu, iako smo već odavno podnijeli zahtjeve da se to uradi. Naime, ZOD još nije formalno-pravno uknjižen ni na jednu nekretninu na kojoj je izvodio radove na obnovi. Kada su u pitanju ratne štete, dogovorili smo se kako ne bi bilo pošteno da se knjižimo, bez obzira jesu li radovi obnove bili vrijedniji od same štete«, kaže ravnatelj Zavoda za obnovu Dubrovnika Vjekoslav Vierda.

No, dodaje da konstruktivnu sanaciju i injektiranje knjiže, a stranka odnosno vlasnik, kada se izdaje građevinska dozvola za te radove, potpisuje dokument iz kojeg proizlazi da je upoznata s time da Zavod na to ima pravo i da je suglasna. »Treba reći da vlasnici tih objekata po zakonu s njima mogu slobodno raspolagati sve do prodaje trećim osobama. Znači, u nasljednom redu naša uknjižba nema nikakav utjecaj, no u trenutku prodaje dužan je obeštetiti ZOD za radove koji su izvedeni. Isto tako, treba naglasiti da su prema zakonu vlasnici takve nekretnine dužni održavati jer je riječ o spomeničkoj baštini«, ističe Vierda.

On također naglašava da je knjiženje neovisno o volji vlasnika, a ista stvar je i s onim nekretninama na kojima su mijenjani krovovi koji nisu pretrpjeli ratnu štetu.

»Primjerice, ako je dvije trećine krovišta ratna šteta a jedna trećina nije, mijenjamo cijelo krovište, no uknjižujemo se na nekretninu koja se nalazi pod onom jednom trećinom krova«, kaže Vierda te tvrdi da su svi vlasnici stanova na kojima je mijenjan krov s time upoznati te da ZOD ima pohranjene dokumente s njihovim potpisima. Kaže da svaki vlasnik može doći i platiti radove te da u tom slučaju neće biti knjiženja, kao što je to napravila putnička agencija Atlas za zgradu kod crkve Svetog Vlaha.

Plativši 140.000 kuna, Atlas je ostao jedini vlasnik te nekretnine. No nekolicina vlasnika nekretnina unutar spomeničke cjeline koje smo kontaktirali, a kojima je mijenjano krovište koje nije pretrpjelo izravnu ratnu štetu, prvi put čuju za to i tvrde da im nitko nije davao nikakve dokumente na potpis.

Cijela je priča, međutim, tim zanimljivija kad se zna da nekretnine iz dubrovačke stare gradske jezgre dostižu u posljednje vrijeme astronomske iznose, a da je, unatoč tomu, sve više kupaca, posebno inozemnih, zainteresirano za kuće i stanove u Gradu.

Anton Hauswitschka