Vjesnik: 15. 04. 2005.

Visok vanjski dug glavni izazov

ZAGREB - Hrvatska ima najveći udjel vanjskoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) među zemljama jugoistočne Europe, upozorio je u četvrtak šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Hrvatsku Dimitri Demekas na seminaru o izazovima za makroekonomsku stabilnosti održanom na Crans Montana Forumu u Zagrebu.

Kako pokazuju podaci MMF-a, Hrvatska je prošlu godinu zaključila s inozemnim dugom od 80 posto BDP-a, a u drugim zemljama u regiji bio je znatno manji. Ipak, s izuzetkom Albanije, sve zemlje u regiji imaju veći udjel vanjskoga duga u BDP-u od prosjeka »rastućih tržišta«, koji iznosi 35 posto BDP-a. Osim Hrvatske, visoke udjele inozemnog duga u regiji imaju i susjedne Bosna i Hercegovina (BiH) i Srbija i Crna Gora (SCG), kao i Bugarska, što je jedan od vodećih makroekonomskih rizika za zemlje u regiji, ocijenio je Demekas. Dodao je kako je drugi veliki izazov visoki deficiti na tekućim računima bilanci plaćanja zemalja u regiji. Unatoč tome, Demekas tvrdi da su perspektive gospodarskog rasta za zemlje u regiji vrlo dobre. U prilog tome govori kako približavanje zemalja u regiji Europskoj uniji, što će povoljno utjecati na izgradnju institucija u njima, tako i veliki prostor za konvergenciju s Unijom, istakao je Demekas.

»Zemlje jugoistočne Europe danas su na razini na kojoj su sredinom devedesetih godina bile zemlje srednje Europe«, zaključio je Demekas, istaknuvši važnost reforme i razvoja institucija za gospodarski rast, te perspektive ulaska u EU.

Predstavnik Rumunjske Iuliu Winkler predstavio je makroekonomske pokazatelje svoje zemlje. Prema njegovim riječima, gospodarska stvarnost Rumunjske bolja je od njezine slike u inozemstvu. Rumunjska ove godine očekuje gospodarski rast 5,2 posto i stopu inflacije sedam posto, te smanjenje nezaposlenosti. [Adriano Milovan]