Vjesnik: 28. 04. 2005.
Najoštrija akcija dosad
Hrvatski premijer Ivo Sanader radnoj skupini EU-a u Luxembourgu predočio plan akcije uhićenja Ante Gotovine u šest točaka, kojim bi se trebao riješiti jedini preostali problem za početak pregovora s Europskom unijom, a prema tvrdnjama diplomata, dokument je dobro prihvaćen
ZAGREB - Hrvatski premijer Ivo Sanader u Luxembourgu je na sastanku s europskim predstavnicima predočio plan u šest točaka kojim bi se, što je brže moguće, trebao riješiti jedini preostali problem za početak pregovora s Europskom unijom. Predsjednik Vlade je u tih šest točaka najavio dosad najoštriju borbu protiv logističke mreže Gotovininih jataka, te svih akcija koje bi do
vele do pronalaženja i uhićenja odbjegloga generala.Kako Vjesnik doznaje, prva točka plana sastoji se u jačanju javne svijesti o poštivanju zakona i načela pravne države. S obzirom na to da je zaključeno kako u Hrvatskoj poštivanje zakona nije jača strana funkcioniranja države, pojačana akcija vlasti ići će u smjeru naglašavanja važnosti poštivanja zakona te temeljnog principa, kako je to naglasio sam premijer na sastanku, da nitko nije iznad zakona.
Druga točka tiče se jačanja policijskih akcija kako bi se ušlo u trag, prije svega mreži koja podržava i organizira bijeg Ante Gotovine.
Treća točka tiče se najave oštre borbe protiv curenja povjerljivih informacija iz državnih službi. Osim što može ozbiljno naštetiti pojedinim policijskim i obavještajnim akcijama, curenje povjerljivih informacija stvara iznimno loš dojam pred europskim partnerima jer se može ustvrditi da je Hrvatska kao zemlja kandidat nepouzdana i nespremna za suradnju s drugim državama.
Četvrta točka koju je premijer spomenuo na sastanku s predstavnicima radne skupine EU-a je jačanje nastavka reformi u obavještajnim službama. Prevedeno, to bi trebalo značiti raščišćavanje s ostacima kadrova koji su dosad unutar obavještajnog sustava štitili haaške optuženike i bjegunce.
Peta točka tiče se nastavka pojačanih aktivnosti u obavještajnim službama, a šesta jačanje suradnje sa susjednim zemljama. Taj dio aktivnosti važan je i iz operativnih, ali i političko-diplomatskih razloga. Hrvatskoj je, među ostalim, iznimno stalo, a to su Vjesniku potvrdili
visoki diplomatski izvori, da se započne s preuzimanjem haaških slučajeva u hrvatsko pravosuđe.Prema tvrdnjama hrvatskih diplomata, taj dokument sa šest točaka EU-čelnici su dobro prihvatili, rekavši da je riječ o dobrom potezu koji ide u dobrom smjeru. Unijini diplomati nisu, naravno, željeli predviđati u kojoj mjeri i s kojom razinom kvalitete će Hrvatska odraditi posao po tih šest točaka. Ni hrvatski niti sugovornici iz EU-a nisu nam mogli reći hoće li najava pojačanih mjera biti dovoljna da glavna tuži
teljica Haaškoga suda Carla del Ponte ustvrdi potpunu suradnju, jedinu formulaciju koja Hrvatskoj otvara početak pregovora o punopravnom članstvu s EU-om.Hrvatski diplomatski izvori potvrdili su da je premijer na sastanku naglasio kako će se sve mjere koje su najavljene provesti zato što je to u najdubljem hrvatskom interesu sređivanja vlastite države, te da se ne shvaćaju kao europski uvjeti nego nešto što Hrvatska sama sebi nameće kao prioritet.
Dokument od šest točaka de facto je prvo pismeno priznanje problema s kojima se suočava Vlada u provedbi funkcioniranja pravne države. Brzina provedbi i realizacije svih tih točaka izravno je povezana s datumom početka pregovora, pa se hrvatski diplomati, dan nakon sastanka u Luxembourgu, nadaju da bi efikasnost i
konkretni rezultati ipak mogli dovesti do otvaranja pregovora u lipnju.Na sastanku je hrvatsko izaslanstvo izvijestilo i o akcijama koje su poduzete. Tako je naše izaslanstvo naglasilo neupitnost pune suradnje s Haaškim sudom, a izvijestilo je i o svim policijsko-obavještajnim aktivnostima, uključujući »uspješno lociranje Petrača i upućivanje zahtjeva za njegovim izručenjem«. Hrvatsko izaslanstvo je navelo detalje te rezultate istrage u vezi s izdavanjem lažnih putovnica.
Bruno Lopandić