Vjesnik: 02. 05. 2005.

Proširenje ojačalo Europsku uniju

Strah od bankrota, paralize sustava odlučivanja i poplave jeftine radne snage u EU, nije se ostvario

ZAGREB - Prva godišnjica velikog proširenja Europske unije koja od 1. svibnja prošle godine obuhvatila deset novih članica, uglavnom siromašnih država istočne Europe pokazala je da su strahovi koji su pratili povijesno proširenje bili uglavnom neutemeljeni.

Od silnih bojazni da će Unija bankrotirati zbog prijema tolikog broja siromašnih članica, da će proces odlučivanja biti potpuno paraliziran i da će stare članice preplaviti jeftina radna snaga s Istoka u prvoj godini funkcioniranja Europske unije dvadesetpetorice nije ostalo gotovo ništa.

Sažimajući rezultate prve godine analitičari ističu da je u novim članicama je doduše došlo do rasta cijena, ali da su daleko većom stopom rasli izvoz i strana ulaganja, tako da je Poljska, najveća među »pridošlicama«, povećala izvoz hrane za 30 posto.

Gospodarski rast na istoku Europe iznosio je pet posto, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, s tim da su poduzetnije članice, poput baltičkih zemalja i Slovačke, bilježile i bolji rezultat.

Šest od deset novih članica već je poduzelo niz mjera za prihvaćanje zajedničke valute eura u sljedećih nekoliko godina, a one prednjače i u prihvaćanju i provedbi EU-zakona.

Strah od nekontroliranog priljeva imigranata koji će »preoteti« radna mjesta zapadnim Europljanima također se pokazao uglavnom neosnovanim.

Zbog zaštitnih mehanizama kojima se ograničava slobodno kretanje radne snage s Istoka, u većini starih članica Unije proširenje nije imalo većeg utjecaja na tržište rada.

Predsjednik Europske komisije Josea Manuela Barrosa ističe da je proširenje je ojačalo međunarodni položaj Unije, pridonijelo političkoj konsolidaciji i ekonomskoj stabilnosti, jačanju demokracije i ljudskih prava.

Julijana Štrbić