Slobodna Dalmacija: 06. 05. 2005.

USPORENI ZAJMOVNI VAL PONOVNO U ZALETU

Građani u ožujku podigli 766 milijuna kuna kredita

Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu u ožujku se popela na 19,4 posto, dok su krediti poduzećima rasli samo 7,8 posto

Krediti stanovništvu koncem ožujka dosegnuli su 66,3 milijarde kuna, podignuvši se tako po godišnjoj stopi rasta od 19,4 posto, najvišoj u proteklih 11 mjeseci. Prvi mjeseci ove godine tako su preokrenuli trend usporavanja zaduživanja stanovništva, ističu analitičari Raiffeisenbank koji vjeruju da bi taj rast trebao usporiti u drugoj polovici godine.

U strukturi ukupnih plasmana, oni trgovačkim društvima su u ožujku pali za 1,04 milijarde kuna, što je najveći mjesečni pad od preklanjskog lipnja. No, kako su u promatranom razdoblju krediti (kunski i devizni) poduzećima porasli za 226 milijuna kuna, smanjenje plasmana upućuje na zaključak da je, suprotno kretanjima u veljači, pad potraživanja banaka od poduzeća posljedica manjih potraživanja na osnovi instrumenta tržišta novca, obveznica i dionica, objašnjavaju analitičari.

Plasmani građanima su u ožujku, drugi mjesec za redom, rasli po mjesečnoj stopi od 1,2 posto, što je iznosilo 766 milijuna kuna, a 21,9 milijardi ukupnog duga stanovništva čine stambeni krediti. Ožujska godišnja stopa rasta plasmana poduzećima, koji su se podignuli na 53,9 milijardi kuna, bila je stabilna i iznosila je 7,8 posto, navode analitičari, naglašavajući da su u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na kraj prošle godine kreditni plasmani stanovništvu zabilježili dvostruko veći rast — težak više od milijarde kuna — nego zajmovi odobreni poduzećima, što su povećani 465 milijuna kuna. Ukupni plasmani poduzećima čak su pali 428 milijuna kuna, dok su se građani u prvom lanjskom tromjesečju bili zadužili 49 posto manje ili za 536 milijuna kuna.

Ukupni plasmani banaka koji obuhvaćaju potraživanja od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih te nebankarskih financijskih institucija, u ožujku su uz godišnju stopu rasta od 13 posto povećani na 128 milijardi kuna. U odnosu na veljaču blago su pali — za 24,4 milijuna kuna — zbog jačanja kune u odnosu na euro od gotovo jedan posto, a tečajne promjene utječu na kretanje kunskog iznosa plasmana.

Sanja STAPIĆ