Slobodna Dalmacija: 27. 05. 2005.

KONCEM TRAVNJA ISPUNJENA GODIŠNJA KVOTA RASTA

Vanjski dug dosegnuo 23,3 milijarde eura

Guverner Rohatinski opovrgava tvrdnje banaka da su se pojačano zaduživale u inozemstvu radi financiranja zajmova države, te najavljuje još veće restrikcije nastavi li vanjski dug rasti

Piše: Frenki LAUŠIĆ

Temeljni cilj stand-by aranžmana Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda jest smanjivanje rasta inozemnog duga, a prema podacima Hrvatske narodne banke već u travnju ove godine vanjski dug je dosegnuo planiranu godišnju razinu od 23,3 milijarde eura. Zbog toga je sasvim sigurno kako će inodug premašiti ciljanu razinu iz stand-by aranžmana, a s Misijom MMF-a koja upravo boravi u Hrvatskoj i "češlja" makroekonomske brojke, će se pokušati dogovoriti "proboj" koji će MMF tolerirati.

Odgovarajući na najave ministra financija Ivana Šukera kako bi se država zbog nedavnih mjera HNB-a, ako izazovu porast kamata na domaćem tržištu, mogla ponovno okrenuti jeftinijem zaduživanju u inozemstvu, guverner HNB-a Željko Rohatinski kazao je da bi tada središnja banka morala do kraja pojačati restriktivne mjere kako bi banke sasvim ograničila u vanjskom zaduživanju. Guverner je opovrgnuo tvrdnje banaka da su se one zaduživale u inozemstvu kako bi mogle kupiti državne obveznice kojima se plaćao dospjeli vanjski dug i deficit državnog proračuna, podsjetivši ih kako je mjerama HNB-a od kraja prošle i početka ove godine na bankarskom tržištu oslobođeno oko osam milijardi kuna upravo u tu svrhu. To znači da su se banke opet pojačano zaduživale u inozemstvu, prvenstveno zbog plasiranja kredita stanovništvu, a unatoč najnovijim mjerama HNB-a i najavama bankara, još uvijek se na tržištu nisu pojavile naznake rasta kamata.

Ovih se dana mogla čuti i kritika Ministarstva financija da je najnovijim mjerama HNB prekasno reagirao na rast vanjskog duga. No, guverner Rohatinski tu je tvrdnju odlučno opovrgnuo, te izjavio kako "u Ministarstvu neki imaju slabo pamćenje", jer je HNB upozorio na vanjski dug već 2002., a vrlo oštro 2003. Osim toga, Rohatinski je prigovorio Ministarstvo financija na prerijetke i neredovite sastanke Odbora za suradnju Ministarstva i HNB-a, zbog čega u središnjoj banci nemaju "sve relevantne informacije" o stanju proračuna. Zbog toga, smatra guverner, nije moguće poduzimati pravodobne korekcije monetarne politike HNB-a koja je rađena u odnosu prema fiskalnim projekcijama i stand-by aranžmanu.

Tako se još jednom pokazuje da Hrvatska treba MMF upravo zbog "discipliniranja" fiskalne vlasti, a trebamo se samo nadati da rebalans budžeta koji će uslijediti nakon nove runde pregovora s MMF-om neće biti odviše bolan za građane Lijepe naše. A da će boljeti, boljet će. To već posve jasno vidimo iz najavljenih reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava, a zatezanja potrošnih slavina bit će svakako još.