Vjesnik: 30. 05. 2005.

Pregovori s EU-om najranije najesen

Za provedbu akcijskog plana Hrvatska treba tri do četiri mjeseca, smatra se u Haagu i u Bruxellesu / Tužiteljica će Sanaderu naglasiti da haaški procesi nisu politički, nego pravni, a objasnit će i prijedlog proširene optužnice koji je uzbudio duhove u Hrvatskoj

ZAGREB - Carla del Ponte ovih dana završava svoje pisano izvješće Vijeću sigurnosti UN-a, a u njemu će stajati, kako to neslužbeno najavljuju europski diplomatski izvori, da nije zabilježen znatan napredak u lociranju odbjegloga generala Ante Gotovine. Ako se te najave potvrde, Hrvatska će imati samo nekoliko dana da promijeni mišljenje glavne haaške tužiteljice - od 2. do 13. lipnja, kada se Carla del Ponte obraća Vijeću sigurnosti usmenim putem. U tom slučaju, pod uvjetom da na East Riveru 13. lipnja Hrvatska dobije zeleno svjetlo, odluku o početku pregovora mogla bi dobiti teoretski u srpnju, na početku britanskog predsjedavanja EU -om. No, i u tom slučaju pregovori bi počeli najesen, nakon godišnjih odmora.

Kako sada stvari stoje, glavna mana dosadašnjih napora hrvatskih vlasti je što provedba akcijskog plana nije dovela ni do kakvih konkretnih rezultata koji bi mogli upućivati na lokaciju na kojoj se skriva odbjegli general. Za potpuno provedbu tog plana Sanaderovoj će vlasti biti potrebna tri do četiri mjeseca, kazali su Vjesniku diplomatski izvori.

Ovakva ocjena odgodit će namjeru EU-a da počne pregovore s Hrvatskom što je prije moguće, jer neće biti dovoljna za pozitivnu ocjenu šefova država i vlada EU-a na sastanku 13. lipnja, a »hrvatski slučaj« Luksemburg će biti prisiljen prebaciti Velikoj Britaniji koja 1. srpnja preuzima predsjedanje Unijom.

Europska unija ni u jednoj svojoj odluci nije kazala da puna suradnja znači Gotovina u Haagu, nego vjerodostojni i konkretan napor da se do njega dođe, smatraju u EU. Ako 13. lipnja izvješće Carle del Ponte bude negativno, ništa se u odnosu na dosadašnje stajalište EU-a neće promijeniti. Države članice će još jednom izreći da očekuju punu suradnju s Haaškim sudom. U tom scenariju neće uopće biti potrebe za nekim novim sastancima, a ni za sastankom Radne skupine koju je EU ustanovio da bi procijenio surađuje li Hrvatska s Haaškim sudom u dovoljnoj mjeri.

Hrvatska diplomacija zabrinuta je takvim scenarijem, a prebacivanje cijelog slučaja za jesen, uza sve druge probleme, u potpunosti diskvalificira rokove koje su si same zadale hrvatske vlasti; da do 2007. godine završe pregovore, a da 2009. godine Hrvatska postane punopravna članica Europske unije.

No, to nije jedini problem. Propuštanje »proljetnog roka« dovodi Hrvatsku u vrlo nezgodnu političku i diplomatsku poziciju. Iz najave onoga o čemu razmišlja Carla del Ponte jasno je kako je ona i dalje uvjerena da se Gotovina nalazi unutar dosega hrvatskih vlasti i da one mogu otkriti mogući lokaciju tog haaškog optuženika.

Osim toga, u drugoj polovici godine EU i SAD imat će najmanje vremena baviti se Hrvatskom. Sva međunarodna pozornost već je sada usmjerena na rješavanje statusa Kosova, a na red onda dolaze i problemi s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Europska unija bit će zaokupljena vlastitim ustavnim, socijalnim i ekonomskim pitanjima, a u listopadu trebaju početi i pregovori s Turskom. To znači da će se, u tehničkom smislu, najveći broj stručnjaka u Europskoj komisiji određenih za pregovore s Hrvatskoj, preusmjeriti na neke druge poslove. U diplomatskom smislu situacija također nije dobra jer Hrvatska na svojoj strani trenutačno nema ključne države Francusku i Njemačku.

Bez obzira na najave, susret Carle del Ponte i premijera Ive Sanadera svi drže iznimno važnim. Tužiteljica će u Zagrebu naglasiti da haaški procesi nisu politički, nego pravni, a kako se najavljuje, objasnit će i prijedlog proširene optužnice koji je uzbudio duhove u Hrvatskoj.

Bruno Lopandić