Večernji list: 31. 05. 2005.

PREGOVORI S EU Uoči sutrašnjeg dolaska Carle del Ponte u Zagreb na sastanak sa Sanaderom

Nikad manje Hrvata za članstvo u Uniji

Sanadera čekaju teški dani uoči izvještaja Carle del Ponte Vijeću sigurnosti

Autor: DEANA KNEŽEVIĆ

Dolazak glavne haaške tužiteljice u Zagrebu se još nikad nije očekivao s toliko zebnje kao ovaj put. Preksutrašnji sastanak Carle del Ponte s premijerom Ivom Sanaderom samo je jedan od elemenata na kojem će ona graditi svoj izvještaj Vijeću sigurnosti i ocjenu hrvatske suradnje s Haaškim sudom.

No ako opet ne bude pregovora s EU, posljedice će biti teške i dugoročne, kaže politički analitičar iz krugova bliskih Vladi. Pošto su Francuzi odbili europski Ustav i uz velike izglede da se na isti način odrede i Nizozemci, nastupa razdoblje u kojem će se najveći dio energije unutar Unije usredotočiti na institucionalne odnose, pri čemu bi proširenje moglo postati perifernom temom.

Kompenzacija Srbiji

Moguće je također, procjenjuje se u krugovima analitičara, da u takvu ozračju, krila dobiju one snage koje se i inače protive tome da se Europska unija pojedinačno otvara prema novim članicama. Ako se to dogodi, Hrvatska će biti definitivno "odložena" na sporedni kolosijek, na kojem će možda morati čekati sve dok se ne rasplete stanje u Srbiji i dok se ne stabilizira cijela regija.

Realna je opasnost da se preko Hrvatske osigura politička kompenzacija za sve što će se događati Srbji kaže analitičar blizak Vladi koji je želio ostati anoniman. Ta se teza naime temelji na pretpostavci da će se u idućih godinu i pol rješavati sudbina Kosova i Crne Gore, što će izazvati nervozu i jačanje nacionalističkih snaga u Srbiji. Ta serija gubitaka Srbiji se ne može nadoknaditi teritorijalno, ali može politički, i to preko leđa Hrvatske. Dodjela odlikovanja četničkom vođi Mihailoviću dio je toga političkog paketa, smatra Večernjakov izvor.

Ako Unija odluči ne započinjati pregovore s Hrvatskom, slijede teške posljedice i na unutarnjem planu. To će dodatno oslabjeti proeuropski orijentirane stranke i političare, a ojačati radikalne struje. Netko može imati interes da se i u međuetničkim odnosima stvari vrate na staro kaže Večernjakov izvor, ne isključujući mogućnost jačanja nacionalizma na hrvatskoj strani. Odgoda pregovora odgovarala bi onim interesnim skupinama koje se opiru jačanju pravne države jer ne bi mogle profitirati kao dosad. Izostankom pregovora, Hrvatska će ostati bez snažna poticaja za provođenje unutarnjih reformi, procjenjuje naš izvor.

Iščekivanje ocjene

Redovita Večernjakova anketa o raspoloženju javnosti prema proeuropskoj politici otkriva da je podrška ulasku Hrvatske u EU opet znatno opala. Trenutačno bi za ulazak Hrvatske u EU glasovalo samo 42,4 posto građana, a prvi put u većini su protivnici EU kojih je 44,3 posto. Pretpostavke su analitičara da se to dogodilo zbog negativna odjeka proširenja optužnice protiv Čermaka i Markača, ali i zbog toga jer je javnost umorna i zasićena time da Hrvatska već godinama živi "od izvještaja do izvještaja", u trajnoj neizvjesnosti i iščekivanju ocjena međunarodne zajednice.

Dok neki smatraju da C. del Ponte zbog svega toga ipak neće dati negativnu ocjenu Hrvatskoj i zacementirati njezinu budućnost, naš izvor iz Vlade ne usudi se bilo što prognozirati. Ali napominje da će Vlada bez obzira na izvještaj glavne haaške tužiteljice nastaviti proeuropsku politiku, uključujući i suradnju s Haaškim sudom, te rješavanje slučaja Gotovina.

Važno je da se taj smjer zadrži i u parlamentu te da nitko ne iskoči iz saveza za Europu kaže visoki Vladin dužnosnik.