Slobodna Dalmacija: 31. 05. 2005.

KRIZA UNIJE - ODBACIVANJE EUROPSKOG USTAVA DUBOKO UZDRMALO VLADU U BRUXELLESU, S MOGUĆIM POSLJEDICAMA ZA PRIKLJUČENJE NAŠE ZEMLJE

FRANCUSKO ’NE’ ZATVARA VRATA I HRVATSKOJ ZA EUROPSKU UNIJU?

U prvim analizama ističe se da je glavni motiv francuskog odbijanja bio strah od kapitalizma britanskog tipa i proširenja Unije na Tursku - Hrvatska, smatra se u bruxelleskim diplomatskim krugovima, može biti kolateralna šteta odbijanja Turske jer će biti politički i praktički nemoguće reći "ne" velikoj i moćnoj zemlji, koja je strpljivo ispunila sve što se od nje tražilo, a otvoriti vrata Hrvatskoj

Iz Bruxellesa: Ines SABALIĆ

Dvadeset i pet zastava zemalja članica ispred glavnih bruxelleskih europskih palača, Europske komisije, Vijeća i Parlamenta, pokislo je visjelo u pozadini tmurnog, oblačnog neba. Europske institucije su jutro nakon strahovitog šoka koji je prouzročilo francusko "ne" europskom ustavu, nastojale ostaviti dojam da se njihov posao nastavlja kao i do sada, ali nisu bile previše uvjerljive.

Preko svoje glasnogovornice, Europska komisija je poručila da postoji zajednički dogovor sviju — to jest zemalja članica, luksemburškog predsjedništva i Komisije — da se proces ratifikacije ustava nastavlja. Podsjeća se da je već devet zemalja ratificiralo ustav, a pozivi da se odazovu pozitivno, upućivani su Nizozemcima koji se danas izjašnjavaju na svojim biralištima.

"Izgradnja Europe je vrlo složena. Europa je već poznavala teška razdoblja i iz njih izlazila jača, bolja nego prije, spremnija da se suoči s izazovima. Europa nastavlja biti ono što jest, i njezine institucije u potpunosti funkcioniraju. Svjesni smo teškoća, ali i toga da ćemo opet naći rješenje i krenuti naprijed", izjavili su José Manuel Barroso, u ime Europske komisije, zatim Josep Borrell Fontelles, predsjednik Europskog parlamenta, i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

Što se tiče budućnosti zemalja kandidata za otvaranje pregovora — dakle Turske i Hrvatske — ništa se, navodno, ne mijenja. "Referendum i ustav, to su dva posve odvojena predmeta i razmatrat će se odvojeno", rekla je Francoise le Baye.

Također, u Europskoj komisiji, Ollie Rehn, u odvojenom susretu s hrvatskim novinarima, rekao je kako se Hrvatska mora koncentrirati jedino na ispunjavanje uvjeta i da će Europa poštovati odluku šefova država i vlada EU-a, te otvoriti pregovore kad Hrvatska obavi svoj dio posla.

U prvim analizama francuskog "ne" ističe se da je glavni motiv francuskog odbijanja bio strah od kapitalizma britanskog tipa, koji Francuzi zovu "ultraliberalizam", i proširenja Unije na Tursku, koje bi počelo skorim otvaranjem pregovora s tom zemljom. Međutim, nitko nije spominjao Hrvatsku.

Hrvatska, smatra se ovdje, može biti kolateralna šteta odbijanja Turske jer će biti politički i praktički nemoguće reći "ne" velikoj i moćnoj zemlji, koja je strpljivo ispunila sve što se od nje tražilo, a otvoriti vrata Hrvatskoj, i to pogotovo ako traženi uvjet oko suradnje s Tribunalom ne bude ispunjen.

To su reakcije iz bruxelleskih diplomatskih kuloara i ekspertnih krugova. Mnogi upozoravaju da će u idućem razdoblju biti više kontradiktornih analiza. Javno će se govoriti jedno, naime da problema nema ako se ispune uvjeti, a u stvarnosti, prepreka koju je izazvalo francusko "ne" bit će prevelika da se samo tako preskoči.

O čemu se radi? Prema prijašnjem dogovoru europskih šefova država i vlada, svih 25 zemalja mora ratificirati ustav da bi on stupio na snagu. To je jedini legalistički način da ustav postane važeći, objasnio je šef pravne službe Europske komisije. No, predviđajući da bi moglo doći do teškoća, europski lideri su uveli i takozvanu klauzulu 30, koja, međutim, ima ponajprije političku važnost. Ona stipulira da će Europsko vijeće (šefovi država i vlada) razmatrati daljnju sudbinu ustava ako ga petina članica odbije. Dakle, u ovom trenutku još nije jasna sudbina ustava — je li on "škartiran" ili ne.

Većina europskih lidera, predvođena Junckerom i španjolskim premijerom Zapaterom, inzistira da svi moraju imati šansu izjasniti se i da francusko "ne" ne smije biti fatalno za ovaj projekt. No, Tony Blair, koji preuzima vođenje Unije u srpnju, pozvao je na "stanku za razmišljanje" nakon francuskog odgovora. Naime, kažu britanski pragmatični političari, ako su Francuzi rekli "ne", onda ustav ne može biti legalan. A zašto bi se drugi mučili i išli na referendum ako je pitanje koje ih se pita oko ustava samo retoričko? Sljedećih dana očekuje se daljnje razjašnjenje ove dvojbe.

Europa, dakle, dalje funkcionira na temeljima Sporazuma iz Nice. Sporazumi, podsjetimo, igraju ulogu ustava, a da to ipak nisu. No, oni su najviše obvezujući dokument na kojemu počiva Unija. Sporazum iz Nice, po općemu mišljenju, ima strahovito mnogo mana. To je loš sporazum jer jako usporava Uniju, jer je nefunkcionalan, pogotovo za Europu od 25 članica, jer je zastario, jer su s njime svi nezadovoljni. Ipak, nesumnjivo, Europa po njemu radi i ne raspada se.

No, taj Sporazum iz Nice loš je za Hrvatsku jer ne predviđa članstvo naše zemlje. U doba kad je dogovaran, Hrvatska je tek izišla iz tuđmanovskog razdoblja i njezina kandidatura nije bila na dnevnom redu. Sporazum iz Nice predviđa samo još Rumunjsku i Bugarsku kao europske članice.

Naprotiv, europski ustav ostavio je mogućnost i za Hrvatsku, on je, zapravo, davao legalni okvir hrvatskom — dakako i turskom — ulasku u EU. On je predvidio i proceduru, omjer glasovanja i slično. Svega toga, u ovom trenutku, više nema.

Hrvatska ima potvrđenu kandidaturu i odluku Europskog vijeća da počne pregovore kad i ako riješi slučaj Gotovina, ali ipak je sada, bez čvrstog legalističkog okvira kakav je pružao ustav, to mnogo teže, a neki misle i gotovo nemoguće. Ipak, podsjetimo da u Bruxellesu sve ovisi o volji zemalja članica. Ako zemlje članice utvrde da imaju političku volju za primanjem Hrvatske, one će to napraviti.

Dakle, nakon francuskog "ne" institucije će i dalje normalno raditi, ali nastaje, smatra se, velika psihološka šteta. Već mjesecima sve odluke u Komisiji su zakočene jer se čekao rezultat referenduma i pitanje je kad će se odlediti.

"Po mojemu mišljenju, sve će nastaviti funkcionirati normalno, osim politike proširenja. Ona će vjerojatno biti stavljena u zamrzivač. Hrvatska će vjerojatno morati čekati nešto dulje dok se njezin dosje opet ne odvoji od turskog dosjea. Ipak, mislim da će konsolidacija teći brže nego se predviđa, i da će stvari već za šest mjeseci biti puno jasnije", kaže Nicolas Gros, francuski komentator europskih pitanja i jedan od najupućenijih bruxelleskih dopisnika, dok se pozornost sviju već usmjerava na to što će na isto pitanje odgovoriti Nizozemska.

I Nijemci žele referendum

BERLIN - U Njemačkoj je negativni rezultat francuskog referenduma o europskom ustavu primljen s nelagodom i razočaranjem. Kancelar Gerhard Schröder, koji je još dan uoči glasovanja posjetio Francusku kako bi lobirao za europski ustav, rekao je kako je ishod glasovanja težak udarac europskom ustavnom procesu, no da istodobno odluku francuskih građana treba respektirati. Po svemu sudeći buduća kancelarica Njemačke Angela Merkel također je bila razočarana odlukom Francuza, ali je naglasila kako to ne znači kraj Europske unije i daljnjeg integracijskog procesa na Starom kontinentu.

Poznati vanjskopolitički strateg CDU-a Wolfgang Schäuble rekao je kako Europu sada očekuje krizna situacija. "Preveliko proširenje Europske unije dovelo je do negativnog raspoloženja kod građana i skeptičnosti prema ustavnom prijedlogu", rekao je Schäuble naglasivši kako Francuska treba povući prave konzekvencije nakon neuspjelog referenduma i raditi na tome da kao jedna od najvećih zemalja članica Europsku uniju odvede još jedan korak dalje.

Čelnik liberalnog FDP-a Guido Westerwelle u svojoj je ocjeni bio najradikalniji te je izrazio želju da se i u Njemačkoj provede referendum o europskom ustavu. "Mislim da je velika pogreška što se njemački narod ne pita za mišljenje u slučaju tako elementarnih pitanja kao što je ustav EU-a", rekao je Westerwelle.

Edi ZELIĆ

Prodi: Velike posljedice

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana upozorio je da Unija sebi ne može dopustiti paralizu i naglasio da će unatoč tom udarcu EU i dalje biti važan međunarodni čimbenik.

Vođa talijanske oporbe Romano Prodi očekuje da će u Europskoj uniji sada izbiti velika politička kriza, a smatra i da bi odbacivanje ustava moglo imati velike posljedice za odnose između EU-a, Kine i Sjedinjenih Država. (H)

Predsjednik Chirac danas o vladi

PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac objavit će u utorak "svoje odluke o budućnosti vlade", a zatim će se tijekom večeri obratiti Francuzima putem televizije, priopćila je u ponedjeljak Elizejska palača. Chirac je unaprijed bio odbacio svaku zamisao o ostavci ukoliko pobijede protivnici ustava. No u nedjelju navečer je izjavio da kani odgovoriti na "zabrinutost i očekivanja Francuza dajući novi i snažan poticaj radu vlade".(H)