ZAGREB – Njemački kancelar Gerhard Schröder i francuski predsjednik Jacques Chirac sastali su se u subotu navečer u Berlinu da bi zauzeli zajednički stav, koji će biti okosnica za nastup njihovih zemalja na summitu Europske unije 16. i 17. lipnja u Bruxellesu, a nakon negativne ocjene koju je Ustav EU doživio na referendumima u Francuskoj (54,6 posto) i u Nizozemskoj (61,6 posto).

Kancelar i predsjednik su se suglasili da proces ratificiranja ustava mora biti nastavljen jer svaka država članica ima obavezu i pravo očitovati se. »Ova je večera omogućila da istaknemo koheziju, razumijevanje i jedinstvo Njemačke u službi europske konstrukcije«, ustvrdio je glasnogovornik Elizejske palače Jerome Bonnafont pri susretu s novinarima nakon večere. Oslabljena osovina Berlin-Pariz, koja po mišljenju mnogih čini okosnicu Unije, trebala je pojačanje, barem u vidu političke akcije koja će pomoći britanskom premijeru Tonyju Blairu da prevlada poteškoće koje su se pojavile u Velikoj Britaniji gdje je euroskepticizam uzeo maha, tolikog, da se sve više govori o potrebi ukidanja najavljenog referenduma o (ne)prihvaćanju Ustava EU. Zato je subotnji sastanak poslužio i za pripremu susreta Schrödera i Blaira u Berlinu 10. lipnja.

Istovremeno, predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Durao Barroso, sa susreta koji je održan također u subotu u Mesini, na Siciliji, u povodu 50. obljetnice tamošnje konferencije na kojoj je začeta EU, urgirao je kod zemalja članica EU da analiziraju što se dogodilo i da na nadolazećem summitu zauzmu zajedničku strategiju obrane Ustava EU i Unije kao takve. Povijesni paralelizam je očit. Konferencija u Mesini 1955. dogodila se nakon što je 1954. Francuska rekla »ne« ideji stvaranja Europske obrambene zajednice u čemu je onda popustila.

Summit će morati donijeti odluku hoće li se nastaviti ili prekinuti proces ratificiranja europskog ustava, a odluka neće biti glatka s obzirom na to da se očekuje kako će svoje »ne« reći građani Danske, Češke ali i Velike Britanije. Politički vođe tih zemalja, uz ostalo, žele izbjeći očekivanu političku štetu takvog ishoda referenduma više nego, kako se pribojavaju neki analitičari u Bruxellesu, osigurati snažnu proeuropsku politiku.

Drago PILSEL