Vjesnik: 15. 06. 2005.
Sud ne može prestati
raditi prije 2009.»Čak i kada bi se i Karadžić i Mladić te Gotovina vrlo brzo našli u Haagu, završetak rada suda valjalo bi očekivati najmanje devet mjeseci poslije sadašnjih predviđanja«, rekao je predsjednik Haaškog tribunala Theodor Meron
NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika) - I predsjednik i glavna tužiteljica Haaškog tribunala, Theodor Meron i Carla del Ponte, istaknuli su pred Vijećem sigurnosti (VS) UN-a da je posljednjih šest mjeseci bilo najdinamičnije razdoblje otkad je osnovan ICTY. Američki sudac Meron, kojem je ovo bio oproštajni nastup pred VS-om, rekao je da 22 optužena, koliko ih je od studenoga 2004. izručeno Haaškom sudu, znače povećanje učinkovitosti 50 posto u odnosu na cijeli dotadašnji rad ICTY-a.
Za razliku od Carle del Ponte, Meron je više govorio o tehničkim problemima u radu suda, uključujući i realnu procjenu dokad bi ICTY mogao raditi, bez obzira na proklamirani cilj koji upućuje na 2008., odnosno 2010. godinu. Pritom je istaknuo kašnjenje imenovanja novih sudaca za sudska vijeća ICTY-a. No, glavnim problemom smatra sporu haašku pravda za »krupne ribe« koje su još u bijegu.
»Čak i kada bi se i Karadžić i Mladić te Gotovina vrlo brzo našli u Haagu, uz njih se vežu megaprocesi, pa bi završetak rada suda valjalo očekivati najmanje devet mjeseci poslije sadašnjih predviđanja«, rekao je Meron. Kako kaže, sud u najboljem slučaju neće prestati raditi prije 2009., uz mogućnost višemjesečnog produljenja.
Naravno, najviše je pozornosti, iako ne u punoj dvorani VS-a i uz mnogo manje napetosti nego jesenas, kako su to primijetili novinari, izazvalo izlaganje Carle del Ponte. Ona je kazala da je prije deset dana posjetila Zagreb, Sarajevo i Beograd, ali da, unatoč napretku, Vijeće ne može izvijestiti da su »očekivanja žrtava i međunarodne zajednice te Haaškog suda ispunjenja, niti će biti sve dok glavni počinitelji genocida, Karadžić i Mladić, ne budu u Haagu«.
Del Ponte je istaknula da joj je u Beogradu premijer Koštunica osobno zajamčio da će njegova vlada izručiti sve preostale haaške bjegunce. Primijetila je kako od 25. ožujka, kada je Haagu izručen Nebojša Pavković, vlada u Beogradu nije izručila nijednog optuženika, iako ih je na popisu još sedam. »Čini se da je politika dobrovoljnih predaja, koju su preferirale srbijanske vlasti, dostigla vrhunac«.
U New York je Carla del Ponte doputovala u ozračju koje su donekle kreirali i američki mediji; kako su dani »relativne slobode« za Ratka Mladića praktično odbrojani, te da on »samo što nije uhićen negdje u Srbiji«. No, u izvješću nije dala nikakve vremenske odrednice u vezi s Mladićevim uhićenjem.
Jesenas je Del Ponte novinarima ispred VS-a najavila Karadžićevo uhićenje, rekavši da će se dogoditi za nekoliko dana ili čak sati, ali to se nije obistinilo. Nema, međutim, dvojbe da je tužiteljica ostala pri optužbama u vezi s Karadžićevim uhićenjem i da već dulje upućuje na adresu vlasti u Banjoj Luci. Razlika je ovaj put u tome što je uz vladu manjeg BH entiteta pozvala i vladu u Podgorici da više surađuje s vlastima u Beogradu te s NATO-om i EUFOR-om u
BiH u uhićenju Karadžića.Carla del Ponte je s govornice VS-a poručila kako se dvojica haaških bjegunaca, Vlastimir Đorđevic i Dragan Zelenović, kriju negdje u Rusiji. O tome je, istaknula je, spremna raspravljati u Moskvi s vlastima Ruske Federacije.
Erol Avdović