Vjesnik: 23. 06. 2005.

Nove dionice - skuplja cestarina

Za vozila prve kategorije vozači će autocestu Zagreb - Split po prijeđenom kilometru plaćati 40 lipa

ZAGREB - Cijena cestarine za vozila prve kategorije na autocesti Zagreb - Split, gotovo je sigurno, iznosit će 157 kuna, riječ je o zahtjevu Hrvatskih autocesta (HAC) upućenom Vladi koja će o tome svoje mišljenje iznijeti na današnjoj sjednici. Treba reći kako nije riječ o klasičnom poskupljenju - cijena kilometra autoceste za vozila iz prve kategorije i dalje iznosi 40 lipa, nego o uvećanju sadašnje cijene zbog otvaranja posljednje dionice autoceste Zagreb Split i tunela Mala Kapela. Naime, kako objašnjavaju u Hrvatskim autocestama (HAC) otvaranjem u nedjelju i posljednje dionice ove autoceste za promet se otvara novih 40 kilometara autoceste koje na taj način treba uvrstiti u sustav naplate.

Ukoliko Vlada potvrdno odgovori na zahtjev, a u HAC-u ne vide zašto tome ne bi bilo tako, kilometar autocesta u Hrvatskoj vozače osobnih vozila stajat će tako 40 lipa što je na razini, odnosno u skladu s cijenama koje plaćaju vozači u Sloveniji, Austriji, Italiji...

Naime, prema usvojenom modelu financiranja izgradnje autocesta u Hrvatskoj, krediti dobiveni za realizaciju tih velikih projekata vraćaju se u prvom redu naplatom cestarina. Drugim riječima, kad bi cestarina bila niža, poduzeća poput Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ) i HAC-a moralo bi za izgradnju zagrabiti u državni proračun (kojeg pune i oni koji se ne voze automobilom) što ne bi bilo u skladu s odlukom Vlade da se krediti otplaćuju iz nezavisnih izvora, odnosno da najviše plaćaju oni koji se određenim dobrom i koriste. Doduše kada je projekt najavljen 2000. godine govorilo se kako će na završenoj autocesti cestarina za osobna vozila stajati 127 kuna (kilometar 33 lipe), što je već tada mnogima zazvučalo poprilično skupo, no do danas cijena je uvećana za otprilike 25 posto. Što se dogodilo? Prilikom dobivanja kredita jedan od uvjeta jest i taj da se po izgradnji poštuju i svjetski/europski standardi u cijeni koja mora biti dovoljna da se iz nje mogu podmirivati kreditna zaduženja ali i poslovi održavanja. Pojednostavljeno, cijene cestarina svugdje moraju biti približno jednake svjetskom standardu koji iznosi 40 lipa po kilometru.

»Hrvatske cijene ne smiju mnogo odstupati od onih u Sloveniji, Mađarskoj, Austriji ili Italiji jer se ne smije narušavati balans da netko na primjer radije putuje kroz Hrvatsku jer su cestarine jeftinije od onih u Mađarskoj. Unatoč tome ponegdje su cijene osjetno niže, a o bilo kakvoj cjenovnoj usporedbi s Austrijom nema ni govora«, pojašnjava Zvonimir Pilih, direktor Sektora naplate pri HAC-u.

Prema njegovim riječima, isto se pravilo primjenjuje na svim autocestama, a jedina je iznimka (polu)autocesta Rijeka – Zagreb koja je u praksi skuplja od autoceste. Razlog tomu jest taj što se na ovoj dionici uglavnom naplaćuje prolazak kroz tunele, vijadukte i druge objekte, koji, poznato je znatno poskupljuju izgradnju.

Claudio Kramarić