Vjesnik: 02. 07. 2005.
Polovica Hrvata ne ide na ljetni odmor
Ne govore ugostitelji bez razloga da je domaći čovjek najbolji potrošač. Iako financijski ograničeni, Hrvati uglavnom ne kalkuliraju hoće li naručiti jednu ili dvije porcije jela te hoće li popiti čašu mineralne ili pola litre vina
Čak pedeset posto hrvatskih građana ovoga ljeta neće ići na godišnji odmor, a 86 posto onih koji ipak krenu ljetovat će na Jadranu. Na godišnji se uglavnom ide s obitelji, a koristit će se dulji odmor - do četrnaest dana.
To su neki od rezultata telefonske ankete koju je za Nedjeljni Vjesnik tijekom lipnja, na uzorku od 1000 osoba, na prostoru Republike Hrvatske proveo Kontaktni centar T-Coma.
Na pitanje idu li na godišnji odmor tijekom ljeta negativno je, dakle, odgovorila polovina ispitanika. Putovanje planira 46 posto, dok četiri posto još ne zna hoće li na odmor.
Sukladno istraživanjima koje je lani proveo Institut za turizam, i ta anketa pokazuje da se na opuštanje od posla prvenstveno putuje u obiteljskom okružju. Naime, tri četvrtine ispitanika na odmor odlazi s obitelji, 16 posto s prijateljima, dok će sedam posto društvo steći tek tijekom odmora.
Hrvatska je i dalje najprivlačnije mjesto jer na moru ili u planinama namjerava boraviti 86 posto anketiranih. U inozemstvo namjerava putovati tek četiri posto, a kod kuće ostaje njih devet posto.
Budući da najveći dio domaće populacije još nije odradio ni klasičnu mediteransku turu, mizernih četiri posto možemo objasniti ili strahom od nepoznatog ili lošom ekonomskom situacijom. Hrvate, pretpostavljamo, tek očekuje ono što su, primjerice, Slovenci (ali i ostali novoeuropljani) već odradili - detaljno upoznavanje »ostatka« Mediterana: Grčke, Turske, Tunisa, pa i Španjolske, Francuske... Na pitanje gdje će se smjestiti 36 posto odgovorilo je u svojoj vikendici, 27 posto namjerava posjetiti prijatelja ili rođaka, dok će u privatni (plaćeni) apartman njih 22 posto. U hotele će sedam posto, a kampove tri. Šest posto ispitanih još ne zna gdje će odsjesti. Traženje najjeftinijeg smještaja posljedica je socijalne situacije. Na stranu vlasnici vikendica, ali nije dobro da si samo sedam posto hrvatskih građana želi i može priuštiti hotelski odmor.
Zanimljivo je da je Vlada odbila plan subvencioniranja domaćih turista, a jedno od objašnjenja bilo je da bi se time diskriminirali stranci. Zaista nam nije jasno, s obzirom da stranci podliježu nultoj stopi PDV-a a naši građani ne, tko je diskriminiran. Ovdašnji građani dobri su samo u slučaju katastrofa kada stranci masovno otkazuju aranžmane ili kada uopće ne žele na Jadran (sjetimo se samo godina Domovinskog rata ili kosovske krize 1999.). U mirnim vremenima domaći je gost - drugorazredan gost. Što, naravno, ne znači da je naš čovjek nesnalažljiv. Istinabog, neće ljetovati u hotelu, ali mu odmor neće trajati samo tjedan dana.
Anketa pokazuje da će se 44 posto ispitanih odmarati do 14 dana, daljnjih 18 posto do 21 dan, dok će u odmoru dužem od tri tjedna uživati 17 posto anketiranih. Do tjedan dana godišnjeg koristit će 21 posto ljudi.
Zanimljivi su i odgovori na pitanje o ljetnom proračunu. Njih 38 posto na ljetovanju će potrošiti do 2000 kuna. Nije mnogo, ali ne treba zanemariti da je to svota o kojoj, recimo, sanjaju brojni umirovljenici, nezaposleni, školarci bez potpore dobrostojećih roditelja...
Isti postotak na ljetovanju će potrošiti do 5000 kuna. Devet posto njih ide još punijih novčanika pa će biti lakši za oko 8000 kuna, a više od toga namjerava potrošiti šest posto ispitanika.
Devet posto nije željelo odgovoriti na pitanje o proračunu, vjerojatno i zato jer ne znaju kakav ih provod očekuje. Kod nas, kao i kod Talijana, sve ovisi o raspoloženju - ako nam je dobro ne žalimo novac. Potrošnja je stvar raspoloženja, o dugovima razmišljamo kada dođu na naplatu.
Ne govore ugostitelji bez razloga da je domaći čovjek najbolji potrošač. Iako financijski ograničeni, Hrvati uglavnom ne kalkuliraju hoće li naručiti jednu ili dvije porcije jela te hoće li popiti čašu mineralne ili pola litre vina.
Ugostitelji vole kada im stolove zauzmu domaći turisti. Znaju da tu neće biti silnog kombiniranja, računanja, prebijanja ceha. Nažalost, 50 posto populacije unaprijed zna da ljeto neće pamtiti po ludom provodu.
Davor Verković