ZAGREB – Općinski i prekršajni sudovi u Čabru, Pagu, Buzetu, Vrgorcu, Benkovcu, Garešnici, Prelogu i Ozlju trebali bi se objediniti u jedan sud, jer imaju puno manje od sedam tisuća predmeta godišnje, manje od sedam sudaca i jer pokrivaju manje od 30 tisuća stanovnika, što su minimalni europski kriteriji za opravdanost samostalnog postojanja suda. Zbog toga, ali i zato što su na manjoj međusobnoj udaljenosti od 30 kilometara, objedinit će se i općinski sudovi Grubišno polje i Garešnica, Glina i Gvozd, Ludbreg i Novi Marof, Orahovica i Pitomača, Krapina i Pregrada, a ogulinski bi se trebao pripojiti karlovačkom općinskom sudu. To bi prema planu Ministarstva pravosuđa trebao biti prvi korak u racionalizaciji mreže sudova, odnosno smanjenju broja sudova.

Državi, odnosno građanima koji je financiraju preskupo je održavati sudove koji godišnje zaprime tisuću predmeta koliko ih u godinu dana riješi samo jedan sudac na zagrebačkom Općinskom sudu. Na temelju analize finskih stručnjaka umjesto 266 trebala bi biti samo 92 suda. Dok Hrvatska ima više od 50 sudova na milijun stanovnika, Finska i Irska primjerice imaju 13, na 100 tisuća stanovnika u Hrvatskoj sudi četrdesetak sudaca, u Finskoj manje od 20, a u Irskoj samo pet! Ipak Hrvatska prednjači po broju zaostataka u Europi! Provedba tih mjera trebala bi početi do kraja godine, nakon što ih prihvati Sabor. Svjesna činjenice da će biti teško ukidati postojeće sudove ministrica pravosuđa će za provođenje tih mjera pokušati privoljeti sve zastupničke klubove i prije no što nužne izmjene zakona stignu u Sabor. Vjetar u leđa za provođenje tih mjera ministrici daje i činjenica da je sređivanje stanja u pravosuđu jedan od ključnih političkih uvjeta za članstvo u EU.

Prijedlog finskih stručnjaka da se ukine šezdesetak općinskih sudova, svi prekršajni sudovi, da se smanji broj trgovačkih sudova, a broj županijskih sudova prepolovi s 21 na 10 još će se podrobno analizirati i o njihovoj će se sudbini odlučiti na temelju kriterija ekonomičnosti i učinkovitosti pravosudnog sustava, uvažavajući pritom povijesne, tradicionalna, kulturne i razvojne mogućnosti. Radi se o dugoročnom poslu koji bi mogao potrajati desetak godina. Prekršajni sudovi trebali bi, prema stajalištu Ministarstva, ostati u turističkom središtima i pograničnim područjima. Ministrica smatra da se ni zagrebački Prekršajni sud nikako ne bi mogao spojiti s kaznenim odjelom zagrebačkog Općinskog suda, jer bi se dobio još jedan mamut-sud što također nije poželjno. Otvoreno je pitanje i koliko će županijskih sudova biti ukinuto, ali najneisplativiji su oni u Gospiću, Virovitici, Čakovcu i Požegi. Ministarstvo podržava ideju da se ubuduće granice nadležnosti županijskih sudova ne poklapaju s administrativnim granicama županija, uz napomenu da bi im onda trebalo promijeniti i naziv županijski u neki drugi.

Temeljito će se analizirati i prijedlog finskih stručnjaka da županijski sudovi budu samo drugostupanjski žalbeni sudovi koji ne bi više provodili istrage što bi se preselile na nižu razinu. Objedinjavanja sudova i specijalizacija sudaca, a ne sudova, trebali bi pridonijeti učinkovitijem radu. Osim promjena u organizaciji, nužna je i promjena nadležnosti sudova, osobito ako se odluči objediniti općinske i prekršajne sudove. Bagatelne sporove, male vrijednosti zbog neplaćene tramvajske karte ili računa za vodu treba izbaciti iz sudova jer su preskupi da bi se sveli na računovodstva komunalnih poduzeća. Osim što će promjene osigurati bolju iskorištenost sudačkog znanja i spobnosti, zbog objedinjavanja i ukidanja sudova trebat će manje stručnog osoblja, službenika i namještenika u sudovima. Ministrica je obećala da zbog toga nitko neće ostati bez posla. U Ministarstvu vjeruju da će to pitanje riješiti prirodnim putem jer je, za razliku od sudačkog kadra koji je znatno podmlađen, čitaj očišćen, ostalo osoblje u sudovima visoke životne dobi pa će mnogi u mirovinu, a novi se neće zapošljavati. Teritorijalne i organizacijske promjene u sudovima pratit će i odgovarajuće promjene u državnom odvjetništvu.