Slobodna Dalmacija: 05. 07. 2005.

OKRUGLI STOL O TRŽIŠTU NEKRETNINA U PROCESU PRIDRUŽIVANJA EUROPSKOJ UNIJI

Stranci već posjeduju 45.000 kuća na Jadranu

Hrvatska mora odlučiti hoće li zadržati režim reciprociteta za prodaju nekretnina strancima, tražiti od EU duže prijelazno razdoblje nakon pristupa ili pokušati ishoditi trajnu zabranu prodaje, rečeno je na skupu

Veliki porast zanimanja za kupnju nekretnina na Jadranu od građana Europske unije koji je doveo do naglog rasta cijena kuća za odmor i građevinskog zemljišta, trenutačno se može rješavati jedino provođenjem strogih zakona o gradnji, zaštiti okoliša i izradom prostornih planova. Sve ostalo, uključujući i brojnost nekretnina koje će stranci imati u našoj zemlji, bit će predmetom pregovora Hrvatske s EU-om u kojoj će se ona morati opredijeliti za jednu od tri mogućnosti: zadržati sadašnji režim reciprociteta pri kupnji nekretnina stranaca do 2009. godine, tražiti produženje prijelaznog razdoblja nakon pristupa EU-u ili pokušati ishoditi trajno izuzeće od bilo kakvih inozemnih kupnji nekretnina u Hrvatskoj. No, do tada Hrvatska mora svoj nacionalni prostor i nekretnine štititi prostornim planiranjem.

Čulo se to na okruglom stolu "Prostorno planiranje, tržište nekretnina i turizam u procesu pridruživanja EU-u" koji je u organizaciji Ekonomskog fakulteta iz Splita, Instituta za javne financije, Ministarstva graditeljstva i zaklade Friedrich Ebert organiziran u ponedjeljak u Splitu. Činjenica da je trenutačno u proceduri prodaja oko 10 tisuća kuća strancima u Hrvatskoj, da je do sada zaprimljeno oko 8,5 tisuća molbi stranaca za kupnju nekretnina na Jadranu, te da se neslužbeno spekulira s brojkom od čak 45 tisuća objekata na Jadranu koji su već u vlasništvu stranaca, ali u nekom neformalnom obliku, dovoljan su razlog da se stručnjaci iz različitih oblasti oglase i na tu temu.

U Hrvatskoj trenutačno stranci, uz suglasnost Ministarstva vanjskih poslova, mogu imati u vlasništvu samo jednu kuću za odmor, a nakon ulaska u EU mogli bi ih imati koliko god žele! Je li to ono što hrvatski turizam u svojem razvoju treba i kamo će dovesti nekontrolirana prodaja nekretnina, pitanja su na koja je teško dati jednoznačan odgovor, složili su se stručnjaci, ali o njima valja vrlo glasno razgovarati i uključiti javnost u svaku od tih faza razgovora.

Po mišljenju dr. Ive Šimunovića, Hrvatska ne bi trebala olako prihvaćati zakone EU-a o nekretninama, nego tražiti načine za maksimalnu zaštitu prostora kao ključnog turističkog resursa. Dr. Ivo Čičin Šain upozorava pak na iracionalni strah od stranaca koji su nam potrebni zbog investicija i kulturno-civilizacijske ravnoteže koju donose.

Ružica MIKAČIĆ

Malta i Danska ne dopuštaju strancima kupnju nekretnina

U okviru izuzetno zanimljivog makroekonomskog predavanja Dubravka Mihaljeka iz Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, moglo se tako čuti i da su se nove članice EU-a zaštitile u toj domeni, pa tako Malta ne dopušta nikome kupnju nekretnina, Poljska je dobila zaštitu prodaje nekretnina strancima za još 12 godina, Danska je trajno zabranila vlasništvo strancima nad kućama za odmor koje oni mogu samo iznajmljivati...