Vjesnik: 08. 07. 2005.

HUP: Otkupna cijena pšenice najviše 70 lipa

Uz uračunatih 1650 kuna subvencija po hektaru i uz proizvodnju od četiri tone po hektaru, proizvođači pšenice zaradili bi 1,12 kuna za kilogram

ZAGREB - Otkupna cijena pšenice ne bi smjela biti viša nego u zemljama u okruženju, što znači kako bi trebala iznositi oko 70 lipa za kilogram te bi prema toj cijeni, uz uračunatih 1650 kuna subvencija po hektaru i uz proizvodnju od četiri tone po hektaru, proizvođači pšenice zaradili 1,12 kuna za kilogram što je na razini najviše cijene u Europi, poručio je u četvrtak Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede Hrvatske udruge poslodavaca.

Ta udruga obuhvaća oko stotinu poljoprivrednih poduzeća, koja proizvode oko četvrtinu hrvatske pšenice i oko 35 posto tržišnih viškova te stoga, kako kaže Bilić, predstavljaju kompetentnog partnera. Međutim, ističe kako Ministarstvo poljoprivrede uopće nije konzultiralo tu udrugu, niti je više od pola godine odgovorilo na njen zahtjev za sastankom.

Zahtjev za otkupnom cijenom od 1,1 kunu po kilogramu u HUP-u smatraju pretjeranom. Ta cijena, koja odgovara oko 150 eura za tonu, sa subvencijama doseže 200 eura, što je, kaže Bilić, najskuplja pšenica na svijetu. U usporedbi s time proizvođačka cijena pšenice za brašno u Njemačkoj je oko 90 eura za tonu, dok je na burzi nešto viša od 100 eura. Čak je i prijedlog ministarstva od 90 lipa za kilogram pretjeran, kazao je.

HUP-ova udruga također upozorava kako je sadašnji sustav subvencija neodrživ, jer ne stimulira produktivnije proizvođače. Naime, iznos subvencija po hektaru je fiksan, bez obzira je li prinos po hektaru 5,5 tona (prosjek u EU), četiri tone (hrvatski prosjek) ili samo dvije tone.

»Proizvođaču koji dobije samo dvije tone ne smije se ni dati da uzgaja pšenicu jer on to ne zna«, kaže Bilić. Štoviše, subvencije zapravo destimuliraju proizvodnju - ako bi cijena za proizvođače iznosila 1,1 kunu za kilogram onda bi uz poticaj od 1650 kuna za hektar pri prinosu od dvije tone dosegla ukupno 1,9, a pri prinosu od šest tona 1,3 kune.

Pritom valja imati na umu, kaže Bilić, da izravna ulaganja - sjeme, zaštitna sredstva, gorivo i gnojivo - ni u Hrvatskoj ni u EU ne prelaze 300 eura po hektaru. Subvencije u EU - koje ovise o visini cijene na svjetskom tržištu - iznose oko 300 eura za hektar (uz veći prinos) u EU15, te četvrtinu tog iznosa, nešto manje od 80 eura, u deset novih članica, gdje uz uračunate subvencije cijena dosegne 90 lipa za kilogram. »U Hrvatskoj se subvencije smatraju državnim darom, neke vrste zahvalom za proizvodnju«, kaže Bilić.

Kako je istaknuo predsjednik Udruge Mirko Novosel (Agrokor), ključno pitanje nije kolika bi otkupna cijena trebala biti u Hrvatskoj, nego trendovi na tržištu - visina cijena u okruženju. Potraje li nepovoljno vrijeme još dva tjedna, kazao je, cijena pšenice na inozemnom tržišnu mogla bi porasti.

Osvrnuvši se na pitanje kvalitete hrvatske pšenice, Dragutin Barišić, direktor Mlinara, istaknuo je da otkupljivači imaju problem s dugoročnim ugovaranjem isporuke pšenice određene kvalitete, koju su spremni platiti više. Govoreći o prijedlozima zabrane uvoza, Barišić je napomenuo kako se time može ugroziti hrvatski izvoz na ta ista tržišta.

U HUP-u ističu kako se uz zahtjeve za višom cijenom pšenice istodobno zahtijeva da cijena kruha ne raste. U Njemačkoj je, primjerice, cijena pšenice 30 do 40 posto jeftinija nego u Hrvatskoj, dok je kruh 200 ili 300 posto skuplji. Brašno stoji 250 eura za tonu, a najjeftiniji kruh 1990 eura. Bilić je upozorio kako je zabluda da omjer cijene pšenice, brašna i kruha mora biti jedan naprama dva naprama četiri - prema tom su omjeru određivane cijene u socijalizmu. U Njemačkoj je omjer cijene pšenice i kruha jedan naprama 12 do 20, a u Hrvatskoj jedan naprama pet do šest.

Petra Bulić