Slobodna Dalmacija: 09. 07. 2005.

POMPOZNO NAJAVLJIVANO SARAJEVSKO SUDIŠTE ZASAD BEZ I JEDNOG PREDMETA

Haag odbija Sud BiH za ratne zločine

Sud BiH nije započeo ni jedno suđenje za ratne zločine, a vjerojatno do kraja godine i neće jer je Haag izuzetno nezadovoljan prilikama na tom sudu. Uz to, od obećanih inozemnih donacija u iznosu od 22 milijuna eura za Vijeće za ratne zločine, do sada je uplaćeno samo 12,8 milijuna eura

SARAJEVO - Premda su suđenja pred Vijećem za ratne zločine Suda BiH najavljena još početkom ove godine, do sada nije održano niti jedno, a prema izjavama pojedinih dužnosnika čini se da neće početi ni do kraja godine. Iako nitko ne želi dati konkretan odgovor zbog čega suđenja kasne, ministar pravde u državnoj vladi Slobodan Kovač drži da je kraj godine krajnji rok koji bi se morao ispoštovati.

Prema posljednjim informacijama, Tužiteljstvo BiH mora izvršiti reviziju predmeta koji uključuju 4.500 osumnjičenih osoba, prije nego ijedan od njih bude prebačen na Vijeće za ratne zločine Suda BiH. S druge strane, Haaški tribunal tek treba prebacitit prvi predmet iz Nizozemske u Sarajevo, ali još uvijek nitko ne zna kada će se to i dogoditi. Iako su provedene brojne ankete nakon utemeljenja Suda BiH, većina ih je pokazala da 72 posto građana ne zna gotovo ništa o Vijeću, a zabrinjavajuća je i činjenica da je stanovništvo duboko podijeljeno u stajalištima o tome hoće li suđenja doprinijeti pomirenju među konstitutivnim narodima.

Međutim, da su ankete jedno, a relanost drugo kada su u pitanju suđenja pred Vijećem za ratne zločine, najzornije se vidi iz izjave Amira Ahmića, bošnjačkog časnika za vezu s Haagom. Prema njegovim riječima, Tribunal drži kako je Sud BiH još uvijek nespreman. On isto tako tvrdi da sud iz Haaga ne prebacuje predmete u Sarajevo, jer još nisu uvjereni u potpunu spremnost Suda BiH. Izvor blizak Tribunalu također nam je potvrdio kako su u Haagu razočarani načinom veđenja pojedinih procesa na Sudu BiH. Traljavost, pa čak i nedovoljno poznavanje Zakona BiH, bacili su mrlju na dosadašnji rad Suda BiH. Također Haag ne može zamisliti da odvjetnici i tužitelji ne dobivaju redovito zapisnike nakon svakog ročišta, a upravo takvo što je striktno propisano zakonom.

S druge strane, pojavljuje se problem ekipiranosti pojedinih službi na Sudu BiH što znači da Vijeća pa čak i registar nisu popunjeni dvoljnim brojem stručnih kadrova koji bi neprekidno imali kontakte s braniteljima, kao u Haagu. Također, Haag nije zadovoljan ni procedurom na Sudu BiH koja u ovom trenutku, a to je evidentno, nije valjana, te postoje i izvjesne sumnje u Zakon BiH. Drugim riječima to znači da postojeći Zakon BiH nije spreman prihvatiti predmete iz Haaga. Kako trenutno stvari stoje, jedna pravila i zakoni važe u Haagu, a druga u BiH, što predstavlja doista veliki problem.

U Tribunalu su zabrinuti i zbog postojećeg zakona prema kojem strani odvjetnici ne mogu zastupati svoje klijente na Sudu BiH. Angažiranje novih odvjetnika dovelo bi do otezanja većeg broja sudskih predmeta, zbog naknadnog angažmana i upoznavanja s predmetom. Kao jedan od primjera što bi trebalo učiniti, a predstavlja preduvjet za početak suđenja, je i lista odvjetnika po službenoj dužnosti koja još uvijek nije gotova. Nepotpuni su čak i kriteriji za odabir odvjetnika.

No, čini se da na kašnjenje suđenja utječe i financijska situacija koja u ovom trenutku nije nimalo ružičasta i ne ulijeva optimizam za budućnost rada Suda BiH, posebno Vijeća za ratne zločine. Naime, od obećanih inozemnih donacija u iznosu od 22 milijuna eura za Vijeće za ratne zločine, do sada je uplaćeno samo 12,8 milijuna eura.

Treba spomenuti i činjenicu da su međunarodni donatori osigurali i sredstva za izgradnju pritvorske jedinice u koju bi se smjestili optuženici koji čekaju na suđenje. Usprkos tomu, još nijedno suđenje nije počelo u novim sudnicama Vijeća.

Zlatko TULIĆ