Vjesnik: 14. 07. 2005.

Jesenski planovi i planeri

BRUNO LOPANDIĆ

Kako je u politici dobar dio vezan uz povoljan timing, tako je i ovaj »slučaj Hrvatska« i za samu Europsku uniju također pitanje dobrog tempiranja. Povjerenik Europske komisije za proširenje Olli Rehn je, sudeći po agencijskim izvješćima, izjavio da bi upravo hrvatska kandidatura mogla pomoći Europskoj uniji da pronađe izlaz iz krize u kojoj se našla francuskim i nizozemskim odbijanjem europskoga ustava. Iako dobro zvuči, Hrvatska ipak neće moći spasiti EU. Rehn je jednostavno naglasio činjenicu da je s propašću europskoga ustava jedini službeni dokument na koji se EU trenutačno može osloniti Ugovor iz Nice. On pak predviđa proširenje na samo dvije države - Bugarsku i Rumunjsku. Nema nikakve dvojbe da Hrvatska načelno kao zemlja kandidat dobro kotira te da skore pregovore svi očekuju, pa s političkom voljom unutar EU-a Hrvatska uistinu nema problema. Povjerenik Rehn jednostavno je primijetio kako bi se realizacija početka pregovora s Hrvatskom mogla iskoristiti za preustroj institucija u skladu s europskim ustavom.

Naravno, svi planovi, bilo da je riječ o službenom Zagrebu ili Bruxellesu, stavljeni su na čekanje zbog pitanja suradnje s Haaškim sudom. EU je u Londonu u ponedjeljak zaključio da glede provedbe Akcijskog plana nije učinjeno mnogo te da se zbog slabih rezultata Hrvatska neće naći na dnevnom redu sastanka Vijeća ministara EU-a u ponedjeljak u Bruxellesu. S takvom ocjenom Hrvatska ne može dobiti jednoglasan stav svih 25 zemalja članica, što je potrebno za početak pregovora. U Zagrebu su na službenim razgovorima istoga dana bili šefovi diplomacija Švedske i Nizozemske i svojim su sugovornicima poslali identičnu poruku - bez konkretnih rezultata u provedbi Akcijskog plana pregovora neće biti. Svi planovi, dakle, na obje adrese, ako se u međuvremenu ne dogodi nešto spektakularno, prebacuju se najesen.

Nema nikakve sumnje kako je od iznimne važnosti da se Hrvatska u »slučaju Gotovina« iskaže kao pravna država. No, treba se zapitati što će se dogoditi ako pregovori ne započnu ove godine, tj. kakav efekt bi taj scenarij polučio u Hrvatskoj, ali i u regiji. Što bi se onda dogodilo sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju? Nema nikakve sumnje da Bruxelles mora razmišljati i o tome. Hrvatskim vlastima potpuno je jasno da je sljedećih mjesec i pol ključno za jesenski uspjeh priče o Hrvatskoj i pregovorima s Unijom. Svi europski čelnici također su optimistični. Nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot u Zagrebu je pohvalio Akcijski plan kazavši da je njime oduševljen. Jedino je dodao da ga sada treba provesti.