Vjesnik: 15. 07. 2005.
Način usklađivanja mirovina i da
lje sporanFond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata. HSU ni ostale umirovljeničke udruge nisu podržale usklađivanje mirovina po švic
arskoj formuliZAGREB – Vlada i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) dogovorili su u četvrtak osnivanje fonda umirovljenika, koji je Vlada odmah potom potvrdila a Sabor će se o njemu izjasniti prije ljetne stanke koja nastupa u subotu.
No, HSU nije, za razliku od braniteljskih udruga, podržao Vladin prijedlog o promjeni formule usklađivanja mirovina, po kojemu će se mirovine od veljače 2006. usklađivati po tzv. švicarskoj formuli, odnosno povećavati u skladu sa srednjom vrijednosti rasta plaća i troškova života. Premijer Ivo Sanader posebno je pohvalio dogovor o fondu objasnivši da je dug umirovljenicima »trauma koja traje od 1993. a ni jedna vlada do sada nije imala hrabrosti uhvatiti se u koštac s njom«.
Fond umirovljenika mora se osnovati do 5. kolovoza, a potom će svi umirovljenici dobiti dva dokumenta: obavijest o iznosu duga i izjavu o prihvaćanju načina povrata, objasnio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Umirovljenici mogu birati između tzv. ubrzanog obeštećenja u 2006. i 2007. i punog obeštećenja u roku osam godina. Ako se odluče za ubrzanu varijantu odriču se pola duga, a ostatak će im se isplatiti u četiri rate: prva u drugom kvartalu 2006., druga u drugoj polovici sljedeće godine, treća u prvoj a četvrta u drugoj polovici 2007. Oni koji izaberu povrat punog iznosa moraju računati s dvije godine počeka. Prva rata bit će im isplaćena u četvrtom kvartalu 2007., preostalih pet u četvrtom kvartalu svake sljedeće godine, a posljednju u 2012.
Umirovljenici su na vraćanje duga putem investicijskog fonda pristali, objasnio Silvano Hrelja (HSU), nakon što je Vlada pristala dati jamstvo da će u fondu biti dovoljno imovine da svi dobiju svoj novac.
HSU kao ni ostale umirovljeničke udruge nije podržao uvođenje švicarske formule, iako je ona trenutačno povoljnija od usklađivanja mirovina s rastom plaća, jer je dosadašnji način »na dulje staze povoljniji za umirovljenike i socijalno pravičan«, objasnio je Hrelja pa je uoči sjednice Vlade apelirao na premijer Sanadera da ne mijenja način usklađivanja.
Predstavnici braniteljskih udruga pristali su pak na švicarsku formulu jer, objasnio je predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga general Đuro Dečak, te udruge daju apsolutnu potporu Vladinoj politici, jer su spremni solidalizirati se s narodom. Dečak tvrdi kako je riječ o promilima razlike za pojedinačne mirovine, ali će to biti velika ušteda za proračun.
Prema računici Vlade, uz švicarsku formulu u ovoj bi godini izdaci za mirovine iznosili oko 27 milijadi kuna, što je oko 100 milijuna manje nego po usklađivanju s rastom plaća. Ako bi se umjesto švicarske formule zadržala dosadašnja, u razdoblju 2005.-2007. ukupni bi mirovinski izdaci bili oko 1,6 milijardi kuna veći nego po švicarskoj formuli, dok bi od 2005. do 2014. bili veći ukupno za oko 25 milijardi kuna.
Vlada se pri donošenju odluke pozvala i na europsku praksu da se mirovine uglavnom usklađuju prema kombinaciji rasta plaća i cijena ili samo cijena, dok zemlje koje mirovine usklađuju samo s plaćama (Danska, Nizozemska, Slovenije i Njemačka) zbog nepovoljnih demografskih kretanja i visokih izdataka za mirovine također preispituju takav način usklađivanja. K tome, stoji u obrazloženju odluke, Hrvatska ima izuzetno visoke izdatke za mirovine u odnosu na industrijski razvijene europske države. Lani su oni
dosegnuli 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda dok prosjek u zemljama EU-a iznosi oko 10,4 posto.Sanja Kapetanić