Vjesnik: 16. 07. 2005.
Spore reforme narušavaju investicijsku klimu u Hrvatskoj
Realizacija p
rihoda od privatizacije važna je za stabilizaciju vanjskoga duga, drži Žarko Miljenović, glavni ekonomist Zagrebačke bankeKašnjenje s reformama, posebno u javnom sektoru, ne doprinosi poboljšanju investicijske klime u Hrvatskoj, upozoravaju analitičari Ra
iffeisen banke.»Vlada je uspjela pokrenuti projekt "one stop shop", koji bi trebao pomoći ponovnom podizanju investicijskog ciklusa, no to će zahtijevati i niz drugih poteza u tom smjeru. Za privlačenje inozemnih investitora to su prije svega veća transparentnost sustava, daljnji napredak reformi u sudstvu i javnoj upravi. Nastavak reformi je nužan odgovor na razvoj događaja oko proširenja Europske unije i odgode početka hrvatskih pregovora o članstvu«, ističu u najnovijem izvješću analitičari Raiffeisen
banke. Naglašavaju kako stand-by aranžman s MMF-om i PAL-aranžman sa Svjetskom bankom postavljaju niz kriterija u tom smjeru, od kojih je većina usmjerena na reformu javne uprave i konsolidaciju javnih financija, u čemu međunarodni financijski krugovi vide i najveće slabosti Hrvatske. Na to je nedavno upozorio i MMF, čiji su predstavnici, prilikom posljednje revizije stand-by aranžmana, upozorili na potrebu ubrzanja reformi. Izostanak reformi posebno se negativno odrazio na području državnih financija, koje su se početkom godine našle u problemima. Naime, dok su rashodi rasli brže od plana, prihodi su bili manji od očekivanih, pa je i manjak u državnoj blagajni veći od očekivanog. Stoga je Ministarstvo financija krenulo u rebalans proračuna, u sklopu kojeg se povećava i očekivani manjak opće države, s 3,7 na 4,2 posto BDP-a.»Ohrabruje podizanje ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju, te najave iz Ministarstva financija da su porasli i prihodi, no ključna za državne financije ostaje brzina reformi zbog prilagodbe rashodne strane«, zaključuju analitičari RBA. Oni dodaju kako će mogućnost ostvarenja zacrtanih privatizacijskih prihoda utjecati na ostvarenje fiskalnih planova.
Na značaj privatizacijskih prihoda za stabilnost javnih financija upozorava i glavni ekonomist Zagrebačke banke Žarko Miljenović. Po njemu, realizacija prihoda od privatizacije važna je za stabilizaciju vanjskoga duga, a na nju će pozitivno djelovati i nastavak zaduživanja države na domaćem tržištu.
Miljenović upozorava i da je neto priljev izravnih stranih ulaganja u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio manji nego u istom razdoblju lani, te je iznosio samo 147 milijuna eura. Iako očekuje da će nastavak privatizacije Ine i T-HT-a, te nekih drugih manjih poduzeća, povećati ovogodišnji priljev
inozemnih ulaganja na oko 4,7 posto BDP-a, Miljenović upozorava kako zbog povećane neizvjesnosti oko početka pristupnih pregovora s EU-om možemo računati na sporiji priljev greenfield ulaganja. Neizvjestan početak pregovora s Unijom negativno se odražava i na reforme, primjećuje Miljenović.»Iako će Vlada nastojati ispuniti zahtjeve EU-a kako bi potvrdila svoju vjerodostojnost, njene će se aktivnosti odvijati u nepovoljnom ozračju stvorenim dvojbama EU oko daljnjeg proširenja nakon krize usvajanja Ustava, te padom entuzijazma za socijalno osjetljive reforme na domaćoj političkoj sceni«, zaključuje Miljenović, podsjećajući kako je početak pregovora s Unijom moguć krajem rujna.
Adriano Milovan