Vjesnik: 23. 07. 2005.

Najzaduženiji Hrvati, najštedljiviji Slovenci i Česi

ZAGREB - Gotovo tri četvrtine banaka u srednjoj i istočnoj Europi u vlasništvu su međunarodnih banaka, a austrijske banke drže trećinu ukupne aktive stranih banaka u regiji, pokazuju rezultati najnovije studije Bank Austrije. Udio stranih banaka najviši je u Estoniji (98 posto) i Slovačkoj (97 posto), a iznad 90 posto je i u Litvi (93 posto), Hrvatskoj (91 posto) i Albaniji (90 posto). U Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori i Latviji njihov je udio manji od 50 posto, a u Rusiji i Ukrajini oko osam posto.

Analitičari Bank Austrije navode kako prosječan godišnji kreditni rast u srednjoj i istočnoj Europi iznosi 24 posto, a u eurozoni samo četiri posto. Od 2006. do 2008., procjenjuju analitičari Bank Austrije, nastavit će se kreditni rast i to godišnjom stopom od 17 posto. Taj bi rast najviše trebao biti vidljiv u sektoru poslovanja s građanstvom, u kojem je kreditiranje zabilježilo rast koji u pojedinim zemljama nadmašuje čak 100 posto.

Prema istom istraživanju najviše je kreditno zaduživanje u Hrvatskoj, gdje krediti dosežu 62 posto vrijednosti BDP-a, a prosjek u srednjoj i istočnoj Europi je 31 posto. U Rumunjskoj, usporedbe radi, taj omjer iznosi svega 18 posto BDP-a, u SCG 20 posto i Rusiji 27 posto BDP-a.

Hrvatski bankovni sustav među najrazvijenijima je u regiji, jer ukupna bankovna aktiva iznosi 109 posto BDP-a, dok je prosjek u regiji 59 posto, a u eurozoni 206 posto BDP-a. Najviše se štedi u Češkoj i Hrvatskoj gdje ukupni depoziti čine 64, odnosno 60 posto BDP-a, a najmanje u SCG (20 posto BDP-a) i Rusiji (16 posto BDP-a).

Najzaduženiji su stanovnici Hrvatske (prosječno 1979 eura) i Slovenci (1586 eura), a najmanje su zaduženi u regiji stanovnici Ukrajine (prosječno 53 eura) i SCG-a(111 eura), dok je prosjek u regiji, uključujući Rusiju i Ukrajinu, 308 eura. Najštedljiviji su pak Slovenci (prosječna štednja 4908 eura po stanovniku), Česi (3262 eura) i Hrvati (2687 eura), dok najmanje štede Ukrajinci (142 eura prosječna štednja po stanovniku) i Srbi (221 euro).

Darko Markušić