Novi list: 23. 07. 2005.

Jadi koalicijskih vlasti zbližili su HDZ i SDP

Ucjene malih stranaka nakon izbora natjerale su HDZ i SDP na »koaliciju« za izbornu reformu kojom se u Hrvatskoj želi postići dvostranačje. Malim je strankama odzvonilo. Cilj je da vlade postanu stabilne, a demokratski sustav efikasniji

Piše: Branko Podgornik

Mnogi su se iznenadili kad su u utorak na HTV-u vidjeli kako su se Vladimir Šeks i Ivica Račan lako složili kad se povela riječ o promjeni izbornog zakona. No, ti političari nisu se previše trudili objasniti javnosti kakvi su to jadi zbližili najveće političke protivnike i što će to HDZ i SDP ove jeseni složno napraviti.

Dogodilo se to u tjednu u kojem je SDP napao Vladu da nema vlastita gospodarskog programa, dok hrvatskoj ekonomiji kola idu nizbro. Sam premijer Sanader neizravno je prije desetak dana priznao da takvog programa nema, a onda uzvratio udarac oporbi. Još je neugodnija spoznaja da program reformi i ekonomskog oporavka Vlada ne bi mogla lako provesti čak i da ga je imala od prvog dana mandata.

Reforme i jake poteze mogu provoditi jake vlade, a tako slabe, kao što je Sanaderova, moraju se klanjati na sve četiri strane svijeta. Takvoj vladi glavna briga nije kako Hrvatsku povući naprijed, nego kako izbjeći pad u Saboru, odnosno: kako zadovoljiti interese pet-šest saborskih zastupnika i strančica, o kojima joj ovisi opstanak.

Odzvonilo malim strankama

HDZ-ova je vlada toliko slaba da joj na tome ne zavidi čak ni Račan koji je znatan dio premijerskog mandata potrošio na beskrajna sastančenja pet-šest nesložnih koalicijskih partnera. Šef SDP-a rekao je da želi, bude li u prilici, imati stabilnu vladu koja neće ovisiti o dva-tri glasa, jer drukčije ne može izvesti »prave stvari«. Nema sumnje da i Sanader vapi za situacijom kada ga partneri neće svakodnevno ucjenjivati, ali o tome će – kao i Račan – progovoriti tek kada ode u oporbu, kako se ne bi zamjerio onima kojima se sada mora klanjati.

Nema sumnje, također, da će izlaz iz tih neugodnosti Sanader i Račan naći u reformi izbornog zakona, čime će se pojednostaviti posao budućim HDZ-ovim i SDP-ovim vladama. Podizanjem izbornih pragova, malim strankama otežat će se ulazak u Sabor. Neke će to odvesti u propast, a neke natjerati na ujedinjavanje ili međusobne koalicije. Lideri četiri-pet liberalnih stranaka već su se počeli na to pripremati. Buduće vladajuće koalicije smanjile bi broj svojih članova s pet-šest na dva-tri, a HDZ-u ili SDP-u, da bi se smjenjivali na vlasti, koalicija ponekad neće ni trebati.

Ucjene malih stranaka i pojedinaca nakon izbora, po svemu sudeći, natjerale su HDZ i SDP na »koaliciju« za izbornu reformu kojom žele postići dvostranačje u Hrvatskoj. Tako bi se buduće vlade mogle više baviti izvođenjem svojih programa – ako ih imaju – nego sobom i svojim opstankom, što znači da bi hrvatski demokratski i parlamentarni sustav postao efikasniji.

Udara na parlamentarizam

Na negativne reakcije nije trebalo dugo čekati. Zastupnik IDS-a Damir Kajin optužio je HDZ i SDP da udaraju na parlamentarizam. Istina, regionalne stranke neće moći ući u Sabor, osim ako IDS, ili slavonska stranka Branimira Glavaša, prije izbora ne uđu u koalicije s drugim malim strankama, ili na izborne liste SDP-a i HDZ-a.

No, postoje načini da se regionalna zastupljenost u Saboru osigura i putem velikih stranaka i njihove politike, a najbolji je put decentralizacija države kojom bi Vlada prepustila više novca lokalnim razinama. Tako bi one mogle same više trošiti, a ne bi morale stalno moljakati Zagreb, gdje je koncentrirano previše novca i ovlasti. Zastupnici nacionalnih manjina još se nisu javili, ali se očekuje i njihovo protivljenje, jer su Šeks i Račan najavili biranje manjinskih zastupnika u Sabor putem većih stranaka, odnosno, oni bi se uzimali s najjačih stranačkih lista, kao i na lokalnim izborima. To znači da će mnogi sadašnji zastupnici manjina, ako se ne integriraju u velike stranke, izgubiti saborske plaće.

Očito, Šeks i Račan otvorili su vruću temu koja će se, zbog godišnjih odmora, rasplamsati tek najesen. Iako će to male stranke nazvati urotom protiv demokracije i parlamentarizma, jasno je da HDZ i SDP nisu izumili ništa novo. Riječ je o toploj vodi koja već desetljećima teče u Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i ostalim članicama Europske unije, kojoj je i Hrvatska sve bliže.